Savjet Agencije za elektronske medije naložio je crnogorskom regulatoru da ponovo postupi po prigovoru Media centra koji se požalio da su prekršeni programski standardi i principi kada je u prvoj epizodi emisije „Gledajmo se“ na Javnom servisu, emitovanoj prije nekoliko mjeseci, žena prikazana kao objekat. AEM je taj prigovor prvobitno odbacio, a sada će, po zahtjevu Savjeta morati o tome opet da odlučuje.
U emisiji čiji je urednik Sead Sadiković, jedan od aktera priče Milić Simonović iz Beransela išao je sa ekipom TVCG u Drač da upozna potencijalnu nevjestu, jer su mu propali prethodni pokušaji da se oženi. U prilogu se govori o ugovaranju brakova i traženju „nevjesta“ po Albaniji.
Iz NVO Media centar, na čijem je čelu Goran Đurović, naglasili su da autori priloga o ovom problemu nijesu govorili u javnom interesu, te da nijesu izbjegli stereotipe, jer je priča prikazana samo iz muškog ugla. Crnogorski regulator, međutim, odbacio je prigovore koje im je Đurović poslao jer smatraju ,,da se u ovom slučaju prilog ne može tumačiti kao promocija stereotipa, iako se tematikom bavi iz ugla muškarca i problemima sa kojima se suočavaju muškarci koji žive u crnogorskim selima“.
Nakon što se Đurović požalio na ovo rješenje, naglasivši da AEM u ovom slučaju nije pravilno utvrdio činjenično stanje i tumačio Zakon o elektronskim medijima i Pravilnik o programskim standardima u elektronskim medijim, Savjet AEM-a je tu njegovu žalbu prije nekoliko dana i usvojio.
Navode da je izveden pogrešan zaključak da nije došlo do kršenja standarda u dijelu koji se odnosi na obavezu emitera da prilikom proizvodnje doprinosi poštovanju i promociji osnovnih ljudskih prava i sloboda, demokratskih vrijednosti, institucija i pluralizma ideja.
Đurović je u žalbi naročito naglasio da je problematično što autori nijesu kritikovali odnos koji je u prilogu prikazan prema ženama.
On kaže da AEM, u obrazloženju rješenja kojim je odbijen prigovor NVO Media centar, tvrdi da nije povrijeđena privatnost državljanke Albanije, navodeći da se vidi ,,da ona voljno učestvuje u prilogu“.
"Nažalost, to se iz priloga ne može vidjeti, već se samo može pretpostaviti da je tako. Iz priloga se ne vidi da su autori priče prethodno kontaktirali Nertilu Kurtaj i upoznali je sa svojom namjerom da urade priču u kojoj će se baviti i njenim životom, i kakav će biti karakter te priče. Vidi se jedino da su oni kontaktirali sa vlasnikom agencije za posredovanje iz Drača, čime dodatno naglašavaju biznis perspektivu u konkretnom ljudskom odnosu muškarca i žene, ali i skriveno reklamiraju biznis za koji nam nijesu kazali da li je legalan u Albaniji (u prilogu se vidi naziv agencije na notesu sa ispisanim adresama i podacima vlasnika/predstavnika agencije)", obrazlaže Đurović u žalbi.
Iz Savjeta AEM-a zaključuju da „ne dovodeći u pitanje da prilog doprinosi sagledavanju realne slike pojave kojoj je posvećen, izostanak kritičkog odnosa ili bar ukazivanja da stavovi pojedinih aktera priloga doprinose promociji neravnopravnosti žena i muškaraca, odnosno jačanju stareotipa i predrasuda, pokazuje neprimjeren odnos emitera promociji ljudskih prava na adekvatan način“.
Nakon sporne emisije, početkom marta, Pobjeda je kontaktirala i ombudsmana, koji je ocijenio da je u prilogu korišćen jezik sa elementima stigmatizacije i diskriminacije prema ženama, što nije u skladu sa konceptom rodne ravnopravnosti i borbe za bolji položaj žena u društvu.
