To je saopšteno na događaju povodom predstavljanja tematskog izvještaja „Efikasnost i odgovornost sistema izvršenja u Crnoj Gori“, koji je organizovao Centar za građanske slobode (CEGAS).
Koordinatorka programa CEGAS-a MarijaPopović Kalezić kazala da je radna verzija izvještaja, koja je predstavljena učesnicima, otvorena za komentare i izmjene, naglašavajući važnost otvorenog razgovora i konstruktivnih sugestija.
Govoreći o rezultatima istraživanja za 2023. i 2024. godinu, Popović Kalezić je naglasila da broj neriješenih predmeta i dalje premašuje broj riješenih.
„U 2023. godini neriješeno je ostalo 60,3 odsto predmeta, dok je taj procenat u 2024. godini neznatno niži 59,1 odsto. To znači da se više od polovine izvršnih postupaka ne okončava u toku jedne kalendarske godine, što stvara konstantan zaostatak koji opterećuje sistem“, rekla je Popović Kalezić.
Ukazala je da broj riješenih predmeta stagnira na oko 24.000 godišnje, dok ukupan broj predmeta premašuje 60.000.
„Zanimljiv je i podatak da su se troškovi nagrada javnih izvršitelja u 2024. godini gotovo udvostručili, porastavši sa 1,9 na 3,98 miliona eura, uprkos tome što broj riješenih predmeta nije rastao“, navela je Popović Kalezić.
Prema njenim riječima, pozitivan pomak se uočava u stopi naplate.
„U 2023. godini izvršeno je 16,7 odsto potraživanja, dok je u 2024. naplata porasla na 37,2 odsto. Ipak, više od 60 odsto potraživanja ostaje nenaplaćeno“, navela je Popović Kalezić.
Govoreći o disciplinskim postupcima i primjeni Etičkog kodeksa, Popović Kalezić je kazala da je u 2023. godini na 28 pritužbi pokrenut samo jedan disciplinski postupak, i to bez utvrđivanja odgovornosti.
„U 2024. godini registrovana je 21 pritužba, ali nijedan disciplinski postupak nije pokrenut. Ovi podaci sugerišu da Etički kodeks više funkcioniše kao normativni dokument, a manje kao alat stvarne kontrole“, upozorila je Popović Kalezić.
Kako je kazala, istovremeno, broj sudskih prigovora, njih preko 5.000 godišnje, ukazuje da građani češće traže sudsku zaštitu nego pokretanje disciplinskih mehanizama.
Popović Kalezić je naglasila da Komora javnih izvršitelja na svom sajtu objavljuje značajan broj podataka koji su korišćeni u analizi, ali je preporučila da se dodatno javno objave bilansi stanja i uspjeha, radi jačanja finansijske transparentnosti.
Takođe je istakla potrebu za većom proaktivnošću Komore u dijelu pokretanja disciplinskih postupaka.
Popović Kalezić je dodala da bi transparentnija i intenzivnija saradnja Ministarstva pravde, sudova i Komore značajno doprinijela poboljšanju sistema izvršenja.
U javnosti se, kako je kazala, sve češće mogu čuti primjeri izazova sa kojima se javni izvršitelji suočavaju, pa se otvara prostor i za razmatranje uvođenja osiguravajućih mehanizama u njihovom radu, posebno kada je riječ o zaštiti građana.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović navela je da su je rezultati istraživanja iznenadili, posebno kao nekoga ko je dio sistema i prati rad izvršitelja kroz zahtjeve za izuzeće i prigovore koje sud zaprima.
„Očekivala sam veću efikasnost izvršitelja. Nisam radila posebne analize niti pratila statistiku, već sam govorila iz ličnog utiska“, kazala je Jovović. Dodala je da se iz analize vidi određeni napredak i povećanje efikasnosti iz godine u godinu, što, kako je kazala, nije uvijek slučaj u sudovima.
Naglasila je da sudovi u Crnoj Gori imaju hroničan nedostatak sudija i sudijskog osoblja.
„U Osnovnom sudu u Podgorici radimo bez dovoljnog broja sudija. Ranije ove godine bili smo bez čak četvrtine sudija. To utiče na trajanje i kvalitet postupaka“, rekla je Jovović.
Istakla je da sud, uprkos otežanim uslovima, posebno vodi računa o postupanju u predmetima izvršenja, gdje djeluje kao drugostepeni organ. „Trudimo se da postupamo ažurno, i drago mi je što je to prepoznato“, dodala je Jovović.
Prema podacima kojima raspolaže, Jovović je kazala da Osnovni sud u Podgorici ima 99,9 odsto riješenih starih predmeta, dok samo predmeti iz Podgorice čine više od trećine svih sudskih predmeta u Crnoj Gori.
„Od ukupno oko 5.000 izvršnih predmeta koji se vode kod izvršitelja, približno 1.500 završi pred sudom. Na današnji dan imamo 1242 predmeta koji su primljeni ove godine, što znači da ćemo i ove godine imati 1500. To je trend koji se ponavlja iz godine u godinu“, kazala je Jovović.
Posebno se osvrnula na zahtjeve za izuzeće izvršitelja, koji, kako je rekla, nijesu bili obuhvaćeni analizom.
„U 2023. godini imali smo 29 zahtjeva, u 2024. njih 26, a u 2025. godini do sada 18. Nijedan zahtjev nije usvojen. U tim predmetima često primjenjujem Evropsku konvenciju, ne samo nacionalni zakon, kako bih prepoznala i spriječila eventualne zloupotrebe prava“, naglasila je Jovović.
Predsjednik Komore javnih izvršitelja Vidak Latković ocijenio je da je u prvoj deceniji rada javnoizvršiteljske službe u Crnoj Gori postignut značajan nivo efikasnosti, uz više od 600 miliona eura naplaćenih potraživanja građana i privrede.
Ipak, kako smatra, za dalji napredak neophodne su izmjene određenih zakonskih rješenja.
Latković je naglasio da javni izvršitelji preduzimaju sve procesne radnje pravovremeno, efikasno i u skladu sa zakonom, ali da se dio predmeta ne može naplatiti zbog objektivnih razloga, prvenstveno nesolventnosti dužnika. Kao primjer naveo je podatke Centralne banke prema kojima je krajem oktobra iznos nenaplaćenih međusobnih potraživanja pravnih lica i preduzetnika prelazio milijardu i petsto miliona eura.
„Kada imate preko stotinu hiljada blokiranih pravnih lica i preduzetnika, jasno je da, čak i kada izvršitelj preduzme sve mjere, naplata nije moguća“, kazao je Latković. Dodao je da se oko 60 odsto predmeta prenosi iz jedne godine u drugu, što ne znači da neće biti riješeni, već da im je potrebna duža naplata.
Govoreći o poređenju efikasnosti javnih izvršitelja i sudova, objasnio je da precizna statistička uporedba nije moguća jer sudovi ranije nijesu vodili evidenciju o naplati, već samo o procesno okončanim predmetima. „Za javnog izvršitelja predmet je riješen tek kada je naplaćen, što ranije nije bio slučaj“, rekao je Latković.
Ukazao i na potrebu jasnijeg razgraničenja prigovora i pritužbi. Kako je istakao, prigovori se odnose na pravna pitanja – često materijalnopravne prirode – poput osporavanja visine ili osnova duga, stara duga, procesne legitimacije stranaka ili pitanja predmeta izvršenja.
„Broj prigovora je oko osam odsto u odnosu na 60.000 predmeta godišnje, što nije visok procenat“, naglasio je Latković.
Kada je riječ o pritužbama na rad izvršitelja, njihov broj se kreće između 23 i 30 godišnje, ali najveći dio nije osnovan i ne rezultira pokretanjem disciplinskog postupka.Disciplinske postupke razmatra nezavisna komisija koju čine predstavnici sudova i tužilaštva, uz samo jednog javnog izvršitelja.
„Činjenica da je mali broj pritužbi i da većina disciplinskih postupaka bude odbačena govori da su pritužbe uglavnom neosnovane. U deset godina razriješena su četiri javna izvršitelja, što pokazuje da sistem kontrole funkcioniše“, rekao je Latković, naglašavajući da su javni izvršitelji „jedna od najkontrolisanijih službi u državi“, jer su pod nadzorom sudova, Komore i Ministarstva pravde.
Latković je ocijenio da postoje ograničenja u važećem zakonodavnom okviru, posebno kada je riječ o mogućnosti obustave postupka.
„Danas, osim u jednom izuzetku i uz saglasnost povjerioca, ne možemo obustaviti predmet koji je sproveden, ali nije naplaćen. Upravo ti predmeti opterećuju statistiku“, objasnio je Latković.
Načelnica Direkcije za pravosudne profesije u Ministarstvu pravde Džana Kajević istakla je da u tom resoru paralelno sa civilnim sektorom intenzivno rade na unapređenju sistema izvršenja i položaja javnih izvršitelja.
Kako je saopštila, u toku su četiri ključne aktivnosti koje se odnose na razvoj i kontrolu izvršiteljske službe.
Kajević je podsjetila da Ministarstvo pravde svake godine donosi Analizu efikasnosti funkcionisanja sistema izvršenja, koja predstavlja osnov za dalji rad i unapređenja.
Prema njenim riječima, izmjene ključnog zakona o izvršenju i obezbjeđenju dostavljene su Evropskoj komisiji još u maju 2023. godine, nakon čega su u oktobru 2024. stigli prvi komentari. Izmjene se odnose na proširenje mjesne nadležnosti izvršitelja i usklađivanje sa evropskim standardima, posebno u dijelu Evropskog naloga za blokadu računa.
Ministarstvo je inovirani tekst ponovo dostavilo Evropskoj komisiji u novembru ove godine, a očekuje se ubrzana komunikacija i konačno usvajanje zakona.
Poseban fokus Ministarstvo je tokom godine imalo na novom Zakonu o javnim izvršiteljima, koji je prošao javnu raspravu i nalazi se u završnoj fazi. Kajević je navela da se, zbog obima izmjena većih od 50 odsto, pristupilo izradi potpuno novog zakonskog teksta.
Ona je ukazala na neke od ključnih novina među kojima su uvođenje instituta disciplinskog tužioca, preko kojeg će se upućivati sve pritužbe prema disciplinskim komisijama, izmjena kriterijuma za broj izvršitelja, pa će se broj mjesta određivati na svakih 15.000 stanovnika, umjesto dosadašnjih 20.000, regulisanje sistema izuzeća izvršitelja kako bi se spriječile zloupotrebe.
„Važna novina je i uvođenje informacionog sistema Komore javnih izvršitelja, u kojem će se voditi elektronski upisnici, evidencije uplata i isplata, i koji će omogućiti Komori i Ministarstvu pravde pristup podacima o korišćenju računa izvršitelja“, kazala je Kajević.
Komentarišući navode iz izvještaja o niskoj stopi naplate potraživanja, Kajević je potvrdila da je riječ o trendu identifikovanom i u analizi Ministarstva.
„To nije posljedica rada izvršitelja, već činjenice da na računima izvršnih dužnika najčešće nema sredstava“, pojasnila je Kajević.
Predsjednik Udruženja sudskih vještaka Crne Gore Marko Lakić podsjetio je da danas u evidenciji postoji oko 700 sudskih vještaka, ali da je, kako je ocijenio, sistem kontrole njihovog rada bio izrazito slab.
„Za više od dvadeset godina samo je jedan vještak razriješen dužnosti. To dovoljno govori da dosadašnja kontrola nije bila adekvatna“, kazao je Lakić. Kao ilustraciju je naveo i činjenicu da na ispitima za prvo sticanje zvanja sudskog vještaka niko nikada nije pao.
Nacrt novog zakona, koji je trenutno na javnoj raspravi, predviđa formiranje Komore sudskih vještaka. Umjesto postojećeg sistema, spisak vještaka vodiće Komora, a uvodi se i jasna disciplinska odgovornost.
„U pripremi rješenja dobrim dijelom smo se oslanjali na zakon o javnim izvršiteljima. Uveli smo disciplinski postupak i disciplinske tužioce, po uzoru na model koji se pokazao efikasnim kod izvršitelja“, objasnio je Lakić.
Posebno je naglasio važnost uređenja oblasti udruženja vještaka, budući da je dosadašnja praksa omogućavala formiranje više organizacija bez jasnog pravnog okvira, uključujući i ona koja su neosnovano koristila naziv „komora“.
Lakić je pohvalio rješenja iz Zakona o javnim izvršiteljima, napominjući da je u prethodnim godinama više izvršitelja izgubilo licencu zbog nepravilnosti, što pokazuje da je kontrolni mehanizam funkcionisao.
„To su iskustva koja i mi preuzimamo. Cilj je podizanje kvaliteta i odgovornosti u radu sudskih vještaka“, rekao je Lakić.
Lakić je uvjeren da će formiranje Komore sudskih vještaka, jasna disciplinska odgovornost i kontrolni mehanizmi doprinijeti većoj kvaliteti vještačenja i efikasnijem sudskom postupku.
„Učenje iz iskustava drugih profesija u pravosuđu, posebno izvršitelja, biće dragocjeno za unapređenje naše struke“, rekao je Lakić.
Događaj je realizovan u sklopu projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“, koji realizuju Centar za monitoring i istraživanje (CEMI), Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i Centar za građanske slobode (CEGAS).
