Abiznis
  • Portal Analitika/
  • Abiznis /
  • CEES: Inflacija i dalje podriva kupovnu moć i investicije, buduća Vlada da preispita prioritete

Realna zarada povećana za svega 0,7% u prvih osam mjeseci 2023.

CEES: Inflacija i dalje podriva kupovnu moć i investicije, buduća Vlada da preispita prioritete

Iz Centra za ekonomske i evropske studije kažu da, iako je u prvih osam mjeseci 2023. ostvaren budžetski suficit, zahvaljujući dobroj naplati prihoda, zabrinjava činjenica da je on dobrim dijelom ostvaren i nauštrb lošeg izvršenja kapitalnog budžeta

CEES: Inflacija i dalje podriva kupovnu moć i investicije, buduća Vlada da preispita prioritete Foto: Pixabay.com
Portal AnalitikaIzvor

„I daljeveoma visoka stopa inflacije je značajno usporila rast realnih zarada i ima posljedice na životni standard, investicije i ukupnu ekonomsku aktivnost“, saopštili su iz Centra za ekonomske i evropske studije (CEES)

Kako ističu, realna zarada je povećana za svega 0,7% u prvih osam mjeseci 2023, pa je stoga neophodno da nadležne institucije nastave sa analizom kretanja cijena i maksimalno iskoriste sve raposložive instrumente za stabilizaciju cijena. 

Procjena Centra za ekonomske i evropske studije (CEES) je da bi realni ekonomski rast u 2023. mogao biti oko 6%.Za 2024. se očekuje umjerenija dinamika svih potrošnih faktora, pa bi realna stopa rasta BDP-a mogla da bude na nivou od 2,4%.

“Iako je u prvih osam mjeseci 2023. ostvaren budžetski suficit, zahvaljujući dobroj naplati prihoda, zabrinjava činjenica da je on dobrim dijelom ostvaren i nauštrb lošeg izvršenja kapitalnog budžeta. I dok je kapitalni budžet realizovan na nivou od 53,6% plana ili 37% niže nego u prethodnoj godini, tekuća neproduktivna potrošnja je povećana za 106 miliona eura ili za 20% u odnosu na isti period 2022. godine”, navode iz CEES-a.

Loša realizacija kapitalnog budžeta, u kombinaciji sa inflacijom, kako dodaju, uticala je na smanjenje ukupne investicione aktivnosti u zemlji u proteklom periodu 2023.godine. Smanjen je, kažu, i neto priliv stranih direktnih investicija. Zato su, prema njihovim riječima, izmjene u fiskalnoj politici, naročito u strukturi rashoda, više nego potrebne jer su i one faktor uticaja na inflaciju.

“Stoga, buduća Vlada treba da preispita prioritete i usmjeri sredstva prema kapitalnom budžetu kako bi se podstakao novi investicioni ciklus. Pored navedenog, neohodno je raditi na jačanju unpravljanja javnim investicijama za podršku zelenom i plavom rastu, daljem suzbijanju sive ekonomije i unapređenju poslovnog ambijenta, kao i reformi preduzeća u državnom vlasništvu. Time bi se doprinijelo smanjenju pritiska na javne finansije, naročito imajući u vidu dospjeće velikih iznosa duga po osnovu euroobveznica u srednjem roku”, poručuju iz CEES-a.

Portal Analitika