„Postojeće sektorske kontrole su fragmentirane i ne omogućavaju jedinstvenu procjenu investicije, porijekla kapitala, vlasničke strukture i veza investitora sa vladama trećih država, pa se rizici najčešće razmatraju tek nakon donošenja političkih odluka, potpisivanja sporazuma ili pokretanja projekata“, saopšteno je iz CDT-a.
Strane direktne investicije već decenijama predstavljaju jedan od ključnih elemenata ekonomskog razvoja Crne Gore.
Međutim, otvaranje prema stranom kapitalu nije pratila izgradnja sistema koji bi državi omogućio da prije realizacije velikih projekata procijeni moguće rizike po bezbjednost, javni poredak i kontrolu nad strateškim resursima.
Nova analiza CDT-a pod nazivom Skrining stranih investicija u Crnoj Gori: Otvoreni za investicije, nespremni za rizike pokazuje da otvoren investicioni režim nije pratila izgradnja odgovarajućih mehanizama za zaštitu javnog interesa.
Strane investicije, kako su naveli, doprinijele su ekonomskom rastu, posebno u turizmu i nekretninama. Istovremeno, gotovo svaki veći investicioni ciklus pratila su pitanja o transparentnosti, vlasničkim strukturama, privilegovanom tretmanu investitora, zaštiti životne sredine ili mogućem ekonomskom i političkom uticaju stranih država.
„Iskustvo sa prilivom ruskog kapitala pokazalo je političke posljedice snažne ekonomske zavisnosti. Izgradnja prioritetne dionice autoputa sa kineskim partnerom otvorila je pitanja transparentnosti i fiskalnih rizika, dok su sporazumi sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima ponovo pokrenuli raspravu o načinu izbora investitora, raspolaganju državnom imovinom, javnim nabavkama, zaštiti životne sredine i učešću javnosti“, dodaje se u saopštenju.
Vlada je u martu prošle godine pokrenula rad na uspostavljanju ovog mehanizma, a neposredno pred objavljivanje ove analize usvojila predlog modela za provjeru stranih investicija.
Model predviđa donošenje posebnog zakona, određivanje Ministarstva ekonomskog razvoja kao centralnog nadležnog organa, osnivanje međuinstitucionalnog savjeta i prethodnu provjeru investicija u strateški osjetljivim oblastima.
„To je važan prvi korak ka uređenju oblasti koja je godinama bila zapostavljena, ali će tek sadržaj budućeg zakona pokazati da li će država dobiti djelotvoran sistem zaštite javnog interesa“, dodaje se u saopštenju.
Evropska unija (EU) je, kako su poručili, u međuvremenu dodatno ojačala pravila za provjeru investicija u strateškim oblastima.
Novi evropski okvir obavezuje sve države članice da uspostave nacionalne mehanizme skrininga i definiše minimalne standarde za provjeru investicija u strateške oblasti.
„Za Crnu Goru, koja teži članstvu upravo u periodu početka pune primjene novih pravila, ovo nije samo obaveza iz procesa evropskih integracija, već pitanje institucionalne spremnosti da zaštiti sopstvene interese“, navodi se u saopštenju.
Crna Gora bi, kako smatraju u CDT-u, zato trebalo da donese poseban zakon i uspostavi funkcionalan nacionalni sistem, sa jasno određenim nadležnim tijelom, obavezom prijave, jedinstvenim kriterijumima i mogućnošću da se investicija odobri, uslovi ili, u krajnjem slučaju, zabrani.
„Budući zakon ne treba samo da prepiše evropsku listu strateških sektora. Mora uzeti u obzir domaće specifičnosti, uključujući osjetljive projekte u oblasti turizma i razvoja nekretnina na obali, u graničnim i zaštićenim područjima ili u blizini luka, aerodroma i druge važne infrastrukture. Posebnu pažnju treba posvetiti energetici i medijima, naročito kada strani državni ili politički povezani akteri mogu steći kontrolu nad strateškim resursima, osjetljivim podacima ili informativnom infrastrukturom“, rekli su iz CDT-a.
Nedavno objavljeni predlog Vlade, međutim, ne daje jasan odgovor na jedno od najvažnijih pitanja iz analize CDT-a, a to je da li će provjeri podlijegati i investicije koje se realizuju na osnovu bilateralnih sporazuma, posebnih zakona, koncesija i drugih posebnih pravnih režima.
Upravo su takvi projekti često među najvećim, najvrjednijim i politički najosjetljivijim investicijama.
„Zakonom zato mora biti izričito propisano da način na koji je investicija ugovorena ne može biti osnov za njeno izuzimanje iz provjere. Skrining mora biti sproveden prije nego što država preuzme konačne obaveze ili investitor stekne kontrolu nad strateškim resursima“, zaključuje se u saopštenju.
Publikacija je dostupna na linku.
