“Činjenica da ovo tijelo nakon šest mjeseci od formiranja novog saziva Skupštine nije počelo sa radom dovodi u pitanje postojanje političke volje i stvarne i iskrene želje da se izborna reforma zaista i desi. Pred Odborom je veliki posao, koji se ne može završiti za par mjeseci, ako želimo reformu koja će rezultirati povećanjem kredibiliteta izbornih procesa. Potrebno je unaprijediti kvalitet biračkog spiska, depolitizovati i profesionalizivati izbornu administraciju, zaustaviti zloupotrebu javnih resursa i druge oblike nedozvoljenog finansiranja kampanja partija. Neophodno je da se svi lokalni izbori održe u jednom danu. Potrebno je i omogućiti pojedincima pravo kandidovanja, a građanima da biraju poslanike a ne partijske liste. Jedan od zadataka je i omogućavanje bolje predstavljenosti žena u politici. Veliki izazov je omogućavanje objektivnog informisanja građana u toku izbora, te zaštita izbornih procesa od dezinformacionih kampanja i stranog uplitanja”, poručila je predsjednica CDT-a Milica Kovačević.
Napominje da je ostalo još samo tri mjeseca do isteka roka u kome je Odbor bio dužan da pripremi i podnese Skupštini na usvajanje predloge zakona i drugih akata potrebnih za reformu izbornog zakonodavstva. Nijesu imenovani svi članovi iz reda poslanika, niti je pokrenuta procedura za izbor pridruženih članova iz nevladinog sektora i akademske zajednice.
“U proteklom periodu kompletna javnost se mogla uvjeriti u to da su političkim partijama uvijek bile važnije neke druge teme i da su se lako nalazila opravdanja da se reforma ova reforma ne desi. Zabrinuti smo zbog činjenice da su izgleda, i ovaj put, te “druge teme” važnije od unapređenja izbornog procesa.Uz apel partijama za nephodnu promjenu odnosa prema izbornoj reformi, danas objavljujemo našu novu analizu „Izborna reforma – potreba društva ili sredstvo za partijsku trgovinu?“.U istraživanju o napretku Crne Gore u ispunjavanju političkih kriterijuma EU, koju smo sproveli uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju (BTD) i Ambasade Kraljevine Norveške, oblast izbori smo analizirali na osnovu 59 indikatora. U kreiranju konačne ocjene pomogli su nam i eksperti, koji su ovu ocijenili prosječnom ocjenom 2,8 na skali od jedan do pet. Prosječna ocjena u prošlogodišnjem istraživanju je iznosila 2,52. Ukoliko se hitno ne krene u bavljenje ovim važnim pitanjem, odgovornost za neizbježni nastavak radikalizacije izbornih procesa i urušavanja povjerenja u demokratiju i institucije snosiće svi politički akteri, u skladu sa svojom političkom snagom”, naglasila je Kovačević.
