U Preporukama Vladi za 2011. godine dostavljene Portalu Analitika, CBCG smatra da će biti potrebno obezbijediti finansijska sredstva za izgradnju priključnih objekata (trafostanice, dalekovode), što će biti obaveza ili koncesionara ili operatora.
- Neophodno je definisati uslove priključenja (izradom računskih i dr. projekata sa aspekta izvodljivosti i „cost-benefit“ analize) malih hidiroelektrana na postojeći elektro-energetski sistem. Takođe je potrebno definisati najisplativije i najfunkcionalnije mjesto priključka na distributivnu ili prenosnu mrežu, smatraju stručnjaci Centralne banke.
Oni predlažu Vladi da sagleda mogućnost da se u saradnji sa UNDP-om, u okviru projekta „Reforma politike energetskog sektora“, izradi temeljna studija o priključenju malih hidroelektrana na elektroenergetski sistem;
- Potrebno je uključiti veliki broj stručnjaka iz raznih oblasti od faze izbora mikro lokacije za gradnju objekata do faze puštanja u rad HE, kako bi se sagledao sveukupan uticaj na okruženje i eko sistem, odradila analiza isplativosti projekata, posebno zbog mogućih troškova skladištenja električne energije, ali i kod eventualne izgradnje brana i akumulacija koje značajno utiču na okolinu, kažu u CBCG.
U CBCG smatraju da treba integrisati male hidroelektrane na mrežu, ali tako da se ne naruši režim rada distributivne mreže i kvalitet snabdijevanja potrošača, jer njihovo priključenje ima uticaj na tokove snage, naponske prilike i gubitke aktivne i reaktivne snage;
- Raditi na razvoju distributivne mreže, kako bi se odobreni i naredni projekti lako uklopili u distributivni sistem, sa najmanjim gubicima kod skladištenja energije. Takođe, je potrebno uraditi rekonstrukciju distributivne mreže, naročito u ruralnim krajevima;
- Ubrzati izradu prostorno urbanističkih planova opština i pojednostaviti procedure dobijanja građevinskih dozvola (državni i lokalni nivo), kako bi se započeli dodijeljeni projekti malih HE. Važno je da projekat izgadnje malih hidroelektrana sadrži i Projekat njihovog održavanja, jer osim koncesionara, po isteku koncesije i država postaje njihov vlasnik i zainteresovana je za njihovo stanje kako bi bile u funkciji što duži period vremena, istuču stručnjaci CBCG.
Bruto-hidroenergetski potencijal na manjim vodotocima je procijenjen na 800 – 1000 GWh, od čega je realno iskoristivo oko 400 GWh. Težiti potpunoj iskorišćenosti ovog potencijala;
- Težiti iskorišćenju u većoj mjeri alternativih izvora energije, solarne energije, energije vjetra i biomase. Postoji dobar potencijal za iskorišćenje energije vjetra duž Jadranskog mora, kao i na pojedinim lokacijama u unutrašnjosti. Sa dvije do dvije hiljade i petsto sunčanih sati godišnje, crnogorsko primorje ima dobar potencijal za korišćenje solarne energije (prije svega za zagrijevanje vode). Razmotriti da se izdavanje građevinskih dozvola veže za djelimično korišćenje solarne energije (bar na primorju) i gradnju energetski efikasnih objekata, zaključuju u CBCG.
