U blizini Podgorice dogodila su se nedavno dva zemljotresa u svega tri dana. Da li se na osnovu njihovih karakteristika mogu izvući zaključci o onome što nas u skorijoj budućnosti očekuje kada se radi o potresima u regionu, pitali smo Marina Čaveliša, samostalnog savjetnika u Sektoru za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore.
Snažan zemljotres moguć u svakom trenutku
“Serija slabijih potresa koji se događaju u pograničnom dijelu Crne Gore i Albanije je sekvenca geotektonskog procesa koji se milionima godina događa na ovim prostorima. Ovakve serije potresa su normalna pojave u takvim područjima. Svake godine naša instrumentalna mreža registruje nekoliko stotina zemljotresa ovog intenziteta u Crnoj Gori i okolini“, kazao je Čaveliš za Portal Analitika.
On podsjeća da nauka još ne poznaje geotektonske procese tako dobro da bi mogla na osnovu nekoliko slabijih potresa izvući zaključke i predvidjeti kako će se ti procesi odvijati u budućnosti.
„Iako ovi potresi najvjerovatnije ne predstavljaju najavu snažnog potresa moramo biti svjesni da je na ovim prostorima snažan zemljotres moguć u svakom trenutku“, istakao je Čaveliš.
Imamo nekoliko rasjeda koji mogu generisati jače potrese
On napomije da je cijela istočna strana Jadranskog mora tektonski aktivna.
„Tektonska kretanja koja su naborala Zemljinu koru i stvorila brda i doline oko nas još traju. Na pojedinim tačkama mi GPS metodommjerimo kretanja od nekoliko milimetara godišnje. Agdje su tako intenzivna tektonska pomjeranja tu postoje i pukotine odnosno rasjedina kojima može doći do iznenadnih većih pomjeranja koja generišu zemljotrese“, objašnjava Čaveliš.
4Podsjeća kako na teritoriji naše države postoji nekoliko rasjeda koji mogu generisati snažnije zemljotrese.
„To su rasjedi locirani uz obalu i rasjedi ispod Zetsko-bjelopavlićke doline. Osim njih tu je i desetine manjih rasjeda koji ne mogu generisati snažnije potrese i na kojima se ovih dana događaju potresi“, kazao je Čaveliš.
Opasnost, dodaje on, predstavljaju i veliki rasjedi u okolini Dubrovnika, rasjedi u Hercegovini, kao i nekoliko rasjeda u Albaniji.
Snažni zemljotresi učestaliji na jugu Crne Gore
Zanimalo nas je i da li su svi regioni Crne Gore i okruženja jednako podložni zemljotresima.
„Pored registrovanja seizmoloških pojava i obavještavanja javnosti o tome, zadatak naše institucije je otkrivanje svih rasjeda koji mogu generisati potrese. Dugogodišnjim mjerenjima definišemo koliko snažne zemljotrese i ubrzanje tla mogu generisati rasjedi na svakoj tački Crne Gore“, ističe Čaveliš.
Objašnjava da se na osnovu tih podataka mogu projektovati objekti otporni na zemljotrese koje će se vjerovatno dogoditi u narednom periodu.
„Sa karte u prilogu se može vidjeti da se najveće ubrzanje može očekivati u priobalnom pojasu, dok su na sjeveru očekivana ubrzanja znatno manja“, naveo je Čaveliš.
Prvi podaci EMSC samo približno tačni
Mediji najčešće kao izvor informacija o zemljotresima koriste nalog European-Mediterranean Seismological Centre (EMSC) na mreži X jer oni najbrže izvijeste o potresima. Pitali smo Čaveliša koliko su pouzdani podaci i mape EMSC i da li ih preporučuje kao relevantan izvor.
„EMSC je međunarodna institucija koja koristi podatke nacionalnih mreža država koje su članice te organizacije. I mi smo njihova članica.Bez podataka iz seizmološke mreže koja okružuje epicentar oni ne mogu tako precizno definisati parametre žarišta. Ili, jednostavnije rečeno, bez naših podataka ne mogu precizno dati podatke o potresimau Crnoj Gori“, izričit je Čaveliš.
Napominje da su prvi podaci koji stižu u EMSC dobijeni na osnovu automatskih proračuna koje radi računar pa su, kako je istakao, prvi objavljeni rezultati koje daje EMSC samo približno tačni.
„Automatski proračuni epicentra i magnitude uzimaju samo neke parametre na osnovu kojih je definisan algoritam programa. Zbog toga su i dalje pouzdaniji podaci koje proračunaju seizmolozi, a koji pristignu u EMSC i nekoliko sati nakon zemljotresa. Redovno se može vidjeti kako EMSC koriguje magnitudu kad im dolaze novi podaci. Tek kada EMSC prikupi sve podatke i kada ih poslože njihovi stručnjaci dobije se veoma tačno mjerenje“, kazao je Čaveliš.
Ipak, kako je naglasio, precizne podatke o dogođenom potresu najbrže može dati samo lokalna odnosno nacionalna seizmološka mreža.
„Pogotovo kad se radi o manje snažnim potresima“, ističe naš sagovornik.
Za precizan proračun makar 20 minuta
Zanimalo nas je i da li prve informacije Seizmološkog zavoda Crne Gore o zemljotresima u regionu mogu da stižu brže nego do sad.
„Zavod raspolaže sa digitalnom mrežom seizmoloških instrumenata koji su raspoređeni po cijeloj Crnoj Gori. U mrežu su uključeni i instrumenti seizmoloških mreža iz okruženja. Zajedno sa serverima u akvizicionom centru u Podgorici takva mreža čini moćan sistem koji automatski proračunava poziciju epicentra i magnitudu dogođenog potresa, pa te podatke nakon samo nekoliko minuta postavlja na naš web sajt“, kazao je Čaveliš.
Treba napomenuti, kaže on, da je ovo preliminarno rješenje koje može imati grešku zbog automatske obrade.
„Za manuelnu obradu i precizan proračun parametara žarišta je potrebno 20 minuta ili nešto više, ovisno o zemljotresu i brzini rada seizmologa. Nakon toga su na našem sajtu postavljeni relevantni podaci i poslata obavještenja medijima. Možda bi u nekim slučajevima mogli biti brži, ali ipak treba znati da se do preciznih parametra o zemljotresu dolazi kroz proces koji ima svoje trajanje“, zaključio je Čaveliš.
