Podgorička kompanija Carine reagovala je povodom medijskog izvještavanja o projektu izgradnje hotela i nasipanja plaže u Baošićima. Ističu da Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a na posljednoj sjednici održanoj u julu, nije ni pomenuo kamoli problematizovao pomenuti projekat.
„Odluke usvojene na toj sjednici objavljene su u dokumentu WHC/26/48.COM/16 od 10. avgusta 2026. godine. Predmetni izvještaj dostupan je na zvaničnoj internet stranici UNESCO kao i na zvaničnoj internet stranici kompanije Carine“, navodi se u reagovanju.
Kažu kako odluka koja se odnosi na prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora nosi oznaku 48 COM 7B.43.
„U toj odluci Komitet je, kada je riječ o pojedinačnim razvojnim projektima, izričito naveo tri projekta: Jugooceaniju, lokaciju bivšeg hotela Fjord i hotel Orahovac. Lokacija u Baošićima, kupalište koje razvija kompanija „Carine“, kao ni sama kompanija, u toj odluci nijesu pomenuti nijednom riječju, ni u jednom kontekstu, pa ni kao potencijalno sporni“, istakli su oni.
Iz Carina su naglasili i kako „u konačnoj odluci Komiteta ne postoji nijedan zahtjev, preporuka niti napomena koja bi se odnosila na obustavu radova u Baošićima, na uklanjanje bilo kog objekta ili na vraćanje kupališta u prijašnje stanje“.
„Ne postoji izraz „devastiranje“ ni izraz „betoniranje“, niti bilo koja formulacija sličnog značenja“, podvukli su oni.
Kažu kako je značajan dio medijskog izvještavanja bio zasnovan na nacrtu izvještaja.
„I to na pasusu koji je prenosio isključivo navode Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a ne ocjenu ili nalaz UNESCO-a“, navodi se u reagovanju.
Ističu da su preko svojih punomoćnika, Centru za svjetsku baštinu dostavili kompletnu relevantnu dokumentaciju.
„Uključujući bez ograničenja i pravosnažnu Građevinsku dozvolu broj 02-3-332-UPI-2993/2025 i četiri nezavisna inspekcijska zapisnika nadležnih organa, sačinjena kako prije, tako i poslije donošenja spornih rješenja Uprave za zaštitu kulturnih dobara“, naveli su iz Carina.
Pismo upućeno UNESCO-u u cijelosti je dostupno na zvaničnoj internet stranici kompanije.
„Konačna odluka Komiteta pokazuje da lokacija u Baošićima nije prepoznata kao pitanje od značaja za zaštitu područja Kotora. To je posebno važno kada se ima u vidu da je Komitet u istoj odluci poimenično naveo tri druga projekta o kojima traži dodatne informacije, odnosno zastoj do njihovog razmatranja“, naglasili su iz Carina.
Prema njihovim riječima, Uprava za zaštitu kulturnih dobara mjesecima je javnost dovodila u uvjerenje da UNESCO traži obustavu projekta koji kompanija Carine razvija u Baošićima i vraćanje lokacije u prijašnje stanje.
„Konačna odluka Komiteta pokazuje da to apsolutno nije tačno“, podvukli su oni.
U reagovanju su postavili i više pitanja, koja smatraju legitimnim i od javnog značaja:
- Zašto mediji koji su pisali o tome da UNESCO traži obustavu „betoniranja obale“ i zaustavljanje „devastacije mora“ danas ne izvještavaju o sadržini konačnog dokumenta WHC/26/48.COM/16 od 10. avgusta 2026. godine?
- Zašto mediji danas, kada je jasno da UNESCO projekat kompanije „Carine“ u Baošićima ne vidi ni kao potencijalno sporan, sa istim publicitetom ne objavljuju konačnu odluku Komiteta, u kojoj se Baošići ne pominju ni riječju?
- Ako je danas nesporno, a jeste, da kompanija „Carine“ radove na izgradnji i uređenju kupališta izvodi na osnovu punovažne i pravosnažne građevinske dozvole i ako je nesporno da Komitet za svjetsku baštinu tu lokaciju nije prepoznao kao problematičnu - kome je i iz kojih razloga stalo da se taj projekat obustavi?
- Koliki kredibilitet danas može imati Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, kao organ koji mjesecima javnost (dez)informiše navodnim zahtjevom UNESCO-a da se kupalište u Baošićima vrati u prvobitno stanje, nakon izvještaja UNESCO-a u kojem ovo kupalište nije naznačeno ni kao potencijalno sporno?
- Čijem interesu služi višemjesečno i konstantno dezinformisanje javnosti?
- U čijem je tačno interesu da se kompaniji koja decenijama posluje u skladu sa zakonom, a predmetni projekat u Baošićima razvija na osnovu važećih dozvola, nanosi imovinska i reputaciona šteta?
„Kompanija Carine ponavlja ranije iznijetu ocjenu: medijska presuda koja postane pravosnažna i izvršna prije nego što je uopšte izrečena, i koja se zasniva na poluistinama i neprovjerenim navodima jedne strane u sporu, predstavlja pritisak na sudove i druge državne organe da ne odlučuju prema Ustavu i zakonima Crne Gore“, istakli su oni.
Ukazuju i na to da je, za razliku od dijela domaće javnosti, međunarodno tijelo nadležno za zaštitu područja Kotora raspolagalo kompletnom dokumentacijom, uključujući pravosnažnu građevinsku dozvolu i inspekcijske zapisnike, i da ni nakon toga lokaciju u Baošićima nije prepoznalo kao pitanje kojim bi se trebalo baviti.
„Ta činjenica govori sama za sebe“, zaključuje se u reagovanju Carina.
Dodaju i da „dok je javnost mjesecima informisana o navodnom zahtjevu UNESCO-a da se plaža u Baošićima vrati u prethodno stanje, posljedice su za kompaniju Carine bile sasvim stvarne“.
„Investicija izgradnje i uređenja kupališta finansirana je kreditnim sredstvima u višemilionskom iznosu, zaustavljena je privremenom mjerom zabrane građenja i nalogom da se kupalište vrati u pređašnje stanje. Investicija je u završnoj fazi, otvaranje je bilo planirano za jun, prihod se ne ostvaruje, a kamata na kreditnu obavezu teče svakodnevno. Imovinska šteta koja je učinjena kompaniji Carine na današnji dan mjeri se milionima eura. Turistička sezona je izgubljena, ugovori sa turističkim operatorima su ostali neizvršeni, a pozicija kompanije Carine na tržištu turističkih usluga značajno je narušena i ta šteta se ne može nadoknaditi“, istakli su oni.
Navode i da se protiv izvršnog direktora Carine vodi krivični postupak zbog izgradnje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje/građevinske dozvole, iako, kažu, kompanija tu dozvolu ima.
„U tom postupku mu je određen pritvor u kojem je bez ikakvog razloga proveo 30 dana, što predstavlja nezapamćen presedan u praksi sudova Crne Gore“, podsjećaju oni.
Napominju kako se „sve to dogodilo na osnovu navoda Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, koje Komitet UNESCO-a nije prihvatio ni kao pitanje vrijedno pomena“.
„Dakle, riječ je o navodima kojima je javnost Crne Gore mjesecima svjesno dezinformisana, a UNESCO pokušan da bude doveden u zabludu“, zaključuje se u reagovanju Carina.
