Poslanik Ilir Čapuni oglasio se povodom nedavnog imenovanja direktora škola u Ulcinju, te kazao da to predstavlja nastavak zabrinjavajuće kadrovske politike Vlade u ovom gradu.
“Imajući u vidu način na koji su već popunjavane rukovodeće pozicije u policiji, tužilaštvu, Upravi za nekretnine, i ovo imenovanje kod građana Ulcinja izaziva ozbiljnu zabrinutost, jer na emocionalnom i simboličkom nivou, ova odluka podsjeća na bolna iskustva s početka devedesetih godina, kada se u jednom trenutko čak moralo da se i školska svjedočanstva ispisuju isključivo ćirilicom i na jednom jeziku”, naveo je Čapuni.
27
Kako je kazao, mjesto direktora škole ne smije biti predmet političkih ili nacionalnih kvota. On je dodao da se direktor mora birati na osnovu stručnosti, kompetencija i rezultata, ali isključivo kroz zakonito i pravilno sprovedenu proceduru. Stručnost i poštovanje manjinskih prava nijesu suprotstavljeni kriterijumi – oboje predstavlja zakonsku obavezu.
“Podatak iz biografije kandidatkinje da posjeduje znanje albanskog jezika na nivou B2 jeste relevantan, ali ne pruža odgovor na sva pitanja o zakonitosti postupka. Treba da se saopšti na osnovu koje dokumentacije i na koji način je utvrđeno aktivno znanje albanskog jezika i pisma, kao i da li je, i na koji način je vrednovano mišljenje Albanskog nacionalnog savjeta”, rekao je Čapuni.
On je kazao da zabrinjava činjenica da se prilikom nedavnih izbora direktora školskih ustanova u Ulcinju i drugim mjestima gdje Albanci žive, nije sadržinski osvrnulo na mišljenja Albanskog nacionalnog savjeta.
Izostanak sadržinskog odnosa prema stavovima Savjeta nije samo zanemarivanje jednog dopisa već I, kako je dodao, zanemarivanje zakonom prepoznatog predstavničkog organa albanskog naroda u Crnoj Gori. Time se obesmišljava njegova uloga u pitanjima od neposrednog značaja za obrazovanje, jezik i očuvanje identiteta.
On je kazao da treba objaviti kompletnu dokumentaciju relevantnu za ispunjavanje uslova iz člana 18 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, mišljenje Albanskog nacionalnog savjeta i obrazloženje načina na koji je to mišljenje razmotreno. U Odluci o izboru direktora koju je imao na uvid, ističe da nedostaju dva ključna elementa propisana zakonom.
“Manjinska prava nijesu politička kvota, privilegija niti pritisak na institucije. Ona su ustavna i zakonska obaveza države. Multietničnost se ne štiti samo riječima i opštim pozivanjem na jednakost, na sumnju u albanofobiju, već dosljednom primjenom zakona i stvarnim učešćem manjinskih zajednica u donošenju odluka koje se neposredno tiču njihovog jezika, obrazovanja i identiteta”, zaključio je Čapuni.
