Otkako je otkrivena dužnička kriza u Grčkoj ekonomski analitičari podijeljeni su oko budućnosti eurozone. Iako je euro kao zajednička valuta 16 zemalja članica Evropske unije do grčkog posrtaja glasio kao jedna od najstabilnijih valuta, pokazalo se kako je potrebna samo jedna "slaba karika" kako bi se cijeli sistem našao na rubu. I dok se evropski zvaničnici trude održati eurozonu stabilnom i izvući Grčku iz ponora u koji je sama upala, neki ekonomski analitičari smatraju kako propast eurozone ne bi bilo tako loše rješenje. "Potencijalni raspad eurozone, koji mnogi vide kao kobni rezultat dužničke krize, zapravo bi mogao otvoriti put prema obnovljenom ekonomskom rastu, ne samo za slabije članice eurozone, već i za cijelu Evropu", smatraju analitičari Capital Economicsa iz Londona, prenosi biznis.ba. Bloomberg piše kako zbog posljedica grčke dužničke krize slabija evropske privrede čekaju "godine bolesne ekonomije", jer se pokušavaju prilagoditi novonastalim uslovima na tržištu. Stoga, smatraju u Capital Economicsu, ukoliko bi povratile svoje stare valute, Italija, Španija, Irska, Portugal i Grčka lakše bi mogle nadoknaditi rascjep između njihove i konkurentnosti trenutno najsnažnije članice eurozone Njemačke. Potpuno odbacivanje eura, nastavlja Bloomberg prenoseći izvještaj, takođe bi pomoglo Njemačkoj proširiti domaću potražnju, zadržati nivo zaposlenosti i rasta, čime bi Njemci zadržali i poboljšali uslove života.No, s takvim se stavom ne slažu ekonomisti ING Bank NV-a koji ističu da je "raspad eurozone zamisliv, ali neostvariv". Naime, troškovi i gubici koji bi nastali napuštanjem zajedničke valute i povratkom na nacionalne mogao bi pokrenuti gubitke u bankarskom sektoru koji bi se mogli izjednačiti s onima nakon propasti Lehman Brothersa u julu 2008. godine, a koja je dovela do ogromnih gubitaka širom svijeta.
