"Bugarska traži da bude priznata istorijska istina", rekla je Zaharijeva za njemačku televiziju ARD, objašnjavajući razloge zbog kojih je Sofija prošle sedmice blokirala početak pregovora Sjeverne Makedonije sa EU.
Iako očekivan, ovakav potez Sofije izazvao je prilično oštre reakcije najviših evropskih zvaničnika, prije svega Njemaca, koji su razloge zbog kojih je Bugarska iskoristila pravo veta ocijenili kao besmislene.
"Bugarska insistira da se makedonski jezik nazove zvaničnim jezikom Republike Sjeverne Makedonije, kao i da se promijene udžbenici u kojima su Bugari predstavljeni kao fašisti", rekla je Zaharijeva.
Zaharijeva je kazala i da Sofija ne želi da spriječi početak pregovora Sjeverne Makedonije sa EU, ali da će Skoplje dobiti zeleno svjetlo za početak ovog priocesa tek kada Bugarska dobije potrebne garancije da će sporna pitanja bii riješena.
Šta želi Sofija?
Bugarska i Makedonija su 2017. godine potpisale Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i saradnji, koji Skoplje smatra jedinim preduslovom za početak pregovora sa EU.
Vlasti u Sofiji pak smatraju da je prije početka pregovora potrebno riješiti pitanja koja se odnose na makedonski nacionalni identitet, odnosno pitanje jezika i identiteta nacionalnih heroja, među kojima je Goce Delčev.
Suštinski, Sofija nastoji da zaustavi zahtjeve da se Makedoncima u Bugarskoj prizna status nacionalne manjine, što će, kako tvrdi Zaharijeva, biti riješeno kada Skoplje prizna da makedonski jezik i identitet imaju bugarske korijene.
Bugarska je jedina zemlja koja blokira potpisivanje sporazuma o upravljanju granicama između Sjeverne Makedonije i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu.
Sofija insistira da se makedonski jezik, nadalje, zove zvanični jezik Republike Sjeverne Makedonije ili u određenim slučajevima fusnota uz objašnjenje: "Prema Ustavu Republike Sjeverne Makedonije".
Bugarska navodi i da je "makedonski jezik nastao 1944. godine", te da može da se računa jedino kao "pisana regionalna forma bugarskog jezika".
