Dobrota, solidarnost i briga o drugima vrijednosti koje treba živjeti svakog dana, kaže glavni tehničar u Urgentnom centru KBC-a Mitar Saveljić. Humanista i dobrotvor Hajriz Brčvak ističe da prava humanost nije kada čekamo da nam neko traži pomoć, već kada sami primijetimo kome je potrebna. Profesor doktor Drago Perović upozorava na opasnost koju nosi globalizacija, ali izražava nadu da će čovjek pronaći snagu da ostane čovjek, piše RTCG.
Međunarodni dan humanosti obilježava se 19. augusta svake godine u čast humanitarnim radnicima koji pomažu ugroženima širom svijeta.
Ustanovile su ga Ujedinjene nacije u znak sjećanja na bombaški napad na sjedište UN-a u Bagdadu 2003. godine, kada je stradalo 22 ljudi. 21. vijek nastavlja sa slikama ljudskih stradanja: ratovi, terorizam, prirodne katastrofe, bolesti i glad.
Zato gestovi humanosti i milosrđa čuvaju nadu daće nadživjeti sva iskušenja i biti, kao što kaže Šekspir, blagoslov i za onog koji daje i onog koji prima.
Dan humanosti treba da nas podsjeti da su dobrota, solidarnost i briga o drugima vrijednosti koje treba živjeti svakog dana, kaže za naš radio glavni tehničar u Urgentnom centru KBC-a Mitar Saveljić.
"Urgentni centar je mjesto gdje se svakodnevno susrećemo sa velikim brojem pacijenata, različitim hitnim stanjima i situacijama u kojima se odluke moraju donositi brzo. U prosjeku se za 24 sata zbrine između 200 i 240 pacijenata, nekada i više. Najveći izazov je da, bez obzira na broj pacijenata i opterećenje, svakome pružimo pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, pri čemu najteži i životno ugroženi pacijenti uvijek imaju prioritet", kaže Saveljić.
Objašnjava da je humanost duboko povezana sa njegovom profesijom.
"U Urgentnom centru je prepoznajemo svakodnevno: kroz spremnost da pomognemo, razumijemo, da budemo strpljivi, da damo podršku, kako među kolegama, tako i prema pacijentima i njihovim porodicama. U trenucima kada su ljudi najranjiviji, često upravo jedna riječ ili gest ili malo dodatne pažnje imaju veliki značaj. Mislim da nas takve situacije stalno podsjećaju da je, pored stručnosti, ljudskost jedna od najvažnijih vrijednosti našeg poziva", kazao je on.
Humanost ima dosta kod nas i veoma je izražena, kaže biznismen Hajriz Brčvak, humanista i dobrotvor.
"Prava humanost nije kada čekaš da ti neko traži pomoć. Mi dosta čekamo da neko uđe u probleme, da zaglavi, pa onda da mu pomažemo, da ga čupamo. Treba da se više vodi računa ko oko nas treba tu pomoć i kome možemo da pomognemo. Nije samo potrebno dati novac ili mu napraviti nešto ili dati nešto. Nekada čovjeku, kad je u problemu, razgovorom možemo puno da pomognemo", kaže Brčvak.
Bez humaniteta čovjek nije čovjek, kaže profesor doktor Drago Perović.
"Bez tog odnosa sa drugim čovjekom, od koga nam dolazi sve, bez kogaćemo zaboraviti sami sebe ako izgubimo drugoga čovjeka, onda smo danas došli do jedne tehnološke civilizacije u kojoj su, dakle, slike u potpunosti, odnosno ekrani, zavladali našim bićima. Mi samog drugog čovjeka istinski više vidimo na ekranu, a ipak to nije živi drugi čovjek. Treba da ga vidimo licem u lice da bismo dobili smisao sopstvenog života", ističe on.
Profesor Drago Perović upozorava na opasnost koju nosi globalizacija, ali izražava nadu da će čovjek pronaći snagu da ostane čovjek.
"Kad svi počnemo misliti i djelovati na isti način kako se od nas traži u globalnom svijetu, onda ćemo dobiti krah ove civilizacije. Ja se nadam da će se u čovjeku probuditi potreba da iznova osmisli tu svoju egzistenciju kroz odnos prema drugom čovjeku, kroz prioritet, prednost drugog u odnosu na mene, i daćemo se spasiti, daće Bog učiniti da se spasimo, da opstane civilizacija kao takva", rekao je on.
