Kako je Pobjedi nezvanično rečeno iz više izvora, istražitelji postupaju po anonimnoj prijavi u kojoj su navedena imena više od deset ljudi koji su zapošljeni nezakonito.
Pod lupom istražitelja našla se ministarka Vesna Bratić, čiji potpis se nalazi na spornim ugovorima koje je angažovala nezakonito.
Inspektori su pokušali da od ministarke Bratić dobiju potrebne informacije, ali je ona odbila da im objasni bilo što oko spornih ugovora.
Bratić je, kako je navedeno u prijavi, angažovala više eksperata i konsultanata koji vrše reviziju u njenom resoru koji nijesu licencirana niti zapošljena lica u Državnoj revizorskoj instituciji (DRI), što bi bila obaveza.
Kako je Pobjeda ranije pisala, ministarka Bratić je angažovala kao revizore Slavicu Drašković i Vladimira Drekalovića i potpisala ovlašćenje da mogu da imaju pristup kompletnoj dokumentaciji koja je u posjedu Ministarstva, u cilju „ispunjenja obaveza iz ugovora o pružanju ekspertsko-konsultantskih usluga“.
Drašković je već bila angažovana u Ministarstvu zdravlja, kada se lažno predstavljala kao državna revizorka, a Drekalović, koji je takođe angažovan kao ekspert i revizor, je vanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Nikšiću.
Eksperti i konsultanti Vesne Bratić su, osim provjeravanja poslovne dokumentacije, vršeći pritisak došli i do dosjea zaposlenih koji bi trebalo da su stroga tajna i u koje uvid može imati samo kadrovska služba i za to dobijali mjesečno po 1.000 eura. Ugovor o pružanju konsultantskih usluga Bratić je sa njima potpisala 4. januara, a, kako se navodi u potpisanim ovlašćenjima, njihov angažman važi do „trajanja ugovora ili do opoziva“.
Drašković, vlasnica licence koju je izdala NVO Institut internih revizora, predstavljala se kao državna revizorka, iako nije zaposlena u Državnoj revizorskoj instituciji.
Nakon što je DRI dokazala da Slavica Drašković nije državna revizorka, ona je to i sama potvrdila u naknadno poslatom mejlu Fondu zdravstva.
Ministarka Vesna Bratić je izvještaj Slavice Drašković, koji se, u skladu sa sva tri zakona o državnoj, unutrašnjoj i komercijalnoj reviziji ne može nazvati revizorskim - proglasila tajnim i time prekšila i Zakon o tajnosti podataka, koji jasno propisuje koji uslovi treba da budu ispunjeni da se na neki dokument stavi oznaka „interno“ ili „tajno“.
Zakonom o DRI je propisano da poslove revizije može obavljati isključivo državni revizor zaposlen na osnovu javnog oglasa u ovoj instituciji.
''Za ovaj posao može biti izabrano lice koje ima visoku stručnu spremu, najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položen ispit za državnog revizora. Lica koja su položila državni revizorski ispit, a nijesu svojstvo državnog revizora stekla shodno članu 45 Zakona o DRI nemaju pravo vršiti bilo koju radnju iz nadležnosti DRI, niti se potpisivati kao državni revizori, posebno ne na bazi zaključenih komercijalnih ugovora za pružanje usluga trećim licima'' objasnili su ranije iz DRI.
Ukazali su da su svi subjekti revizije dužni da od lica koje se predstavlja kao revizor traže pisano punomoćje, potpisano i ovjereno od strane DRI.
Postupak je pokrenut sredinom aprila kako bi se ispitalo zbog čega je Bratić za vršenje revizije u njenom resoru angažovala po ugovoru o djelu, između ostalih, eksperta koji se predstavljao kao državni revizor mada to nije bio, čime je prekršen Zakon o državnoj reviziji.
Uprkos pokrenutom izviđaju, Vlada je početkom maja, na prijedlog Bratić, zaposlila Drašković i postavila je na mjesto generalne direktorice za unutrašnju reviziju i nadzor rada državne uprave u njenom ministarstvu.
Kako je Pobjeda ranije objavila, Drašković je od 8. januara po ugovoru o djelu angažovana u resoru Vesne Bratić da kroz provjeru poslovne dokumentacije istraži odluke bivše vlasti. Ona se u dopisima upućenim institucijama predstavljala kao državna revizorka. Osim kod Vesne Bratić, Drašković je kontrolisala budžetske rezerve i Ministarstva zdravlja, na osnovu ugovora koji je sa njom potpisala ministarka Jelena Borovinić-Bojović, a koji, takođe, važi od 8. januara. U oba resora, Drašković je za ,,češljanje“ dokumentacije primala po 1.000 eura mjesečno.
