Istovremeno, to ministarstvo saopštilo je za RSE da su pomenutom odlukom prestale diplomatske funkcije Božovića u Crnoj Gori.
Vladimir Božović rekao je da od povratka iz Podgorice funkciju ambasadora Srbije u Crnoj Gori obavlja iz Beograda i da nema šta da doda svojim ranijim izjavama o tom slučaju.
Šta navode u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore?
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore (MVP), na pitanje RSE da li bi MVP prihvatilo Vladimira Božovića ukoliko ga Srbija ponovo predloži za ambasadora u toj državi, saopštilo je da Vlada Srbije ima mogućnost da ponovo zatraži agreman za Božovića.
“Ukoliko to bude slučaj, Vlada Crne Gore će primiti k znanju prijedlog prijateljske države. Ali će konačnu riječ, u smislu davanja agremana, imati predsjednik Crne Gore u čijoj je to ustavnoj nadležnosti”, navodi se u pisanom odgovoru Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.
Od uskraćivanja diplomatskog gostoprimstva Božoviću Srbija u Podgorici nema ambasadora i to pitanje između dvije susjedne države neriješeno je i nakon dolaska nove crnogorske vlade u decembru.
MVP je navelo da se, imajući u vidu da se odluka o proglašavanju ambasadora Božovića personom non grata desila prije stupanja na dužnost sadašnje Vlade Crne Gore i obavezu Ministarstva da postupa u skladu sa konvencijama, zakonima i diplomatskoj praksi, taj proces može okarakterisati kao završen.
Govoreći u Skupštini Crne Gore, crnogorski ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović izjavio je 30. marta da Vlada ne bi imala ništa protiv ako Srbija opet predloži Božovića.
“Ponovno traženje agremana za Božovića bio bi presedan u diplomatskoj praksi”, dodao je Radulović odgovarajući na pitanja poslanika.
On je u parlamentu iznio stav da je, kako je naveo, siguran da Srbija može da pošalje novog ambasadora koji će bliže da radi na približavanju dvije države.
O “slučaju Božović” 31. marta govorio je Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, koji je na novinarsko pitanje o ambasadoru rekao da će Srbija sa narodom i građanima Crne Gore imati najbolje odnose, kao i dobre relacije sa crnogorskim vlastima.
“U međudržavnim odnosima uobičajeno i logično je recipročno ponašanje. Mi ćemo da se trudimo da budemo nešto popustljiviji ali, razumije se, ne po cijenu ugrožavanja nacionalnih i državnih interesa Republike Srbije”, izjavio je Vučić u Beogradu.
Desetak dana ranije, Zdravko Krivokapić, predsjednik Vlade Crne, izjavio je da bi Crna Gora prihvatila Vladimira Božovića za ambasadora ukoliko ga Srbija ponovo predloži.
“Ako Srbija želi Božovića kao jedinu mogućnost za budućeg ambasadora u Crnoj Gori, ona to može uraditi poštujući diplomatske protokole. Nadam se da će svi biti zadovoljni time što ćemo prihvatiti nove akreditive za gospodina Božovića”, rekao je Krivokapić u intervjuu za podgorički list Dan.
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore (MVP) saopštilo je da Vlada ne može da povuče odluku o proglašenju Božovića personom non grata, a da ne prekrši konvencije koje su jedna vrsta zakona.
“Važno je napomenuti da gospodin Božović može kao državljanin Srbije u bilo kom trenutku posjetiti Crnu Goru, dok su proglašenjem za ’personu non grata’ njegove diplomatske funkcije, shodno Bečkoj konvenciji, u Crnoj Gori prestale”, navelo je MVP za RSE.
Koliko je situacija sa Božovićem rijetka?
Diplomata Zoran Milivojević situaciju u “slučaju Božović” za RSE je ocijenio kao neobičnu i komplikovanu.
“Ako Srbija insistira na istoj ličnosti, i ako crnogorska vlada smatra da za to nema smetnje kako je rekao premijer Krivokapić, onda je to rješenje. Ali onda treba vidjeti šta o tome misli crnogorski predsjednik Milo Đukanović”, kaže Milivojević.
Diplomatska procedura nalaže da predloženog ambasadora treba da prihvati vlada zemlje domaćina, a da predsjednik potpisuje ukaz o njegovom imenovanju, što bi praktično značilo da bi šef države Milo Đukanović imao posljednju riječ i u eventualnom slučaju ponovnog slanja Božovića.
Zoran Milivojević smatra da je u situaciji kohabitacije politički suprotstavljenih strana u Crnoj Gori, predsjednika i vlade, ipak najrealnija srednja opcija.
“Ona podrazumijeva politički dogovor dvije strane da se predstavljanje Srbije u Crnoj Gori vrati na nivo ambasadora uz pokretanje nove procedure. Takođe, to znači i kompromis koji je vezan za ličnost koja će predstavljati Srbiju”, kaže Milivojević.
On dodaje da će to, u pravno-tehničkom smislu, u svakom slučaju morati da se sprovede sa novom procedurom za bilo kog ambasadora kog Srbija bude izabrala da je predstavlja u Crnoj Gori.
Ambasador Srbije u Podgorici Vladimir Božović personom non grata proglašen je nekoliko dana prije odlaska prethodne Vlade Crne Gore koju je, poslije 30 godina vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) na čelu sa Milom Đukanovićem, 4. decembra nakon izbora u avgustu naslijedila nova Vlada premijera Zdravka Krivokapića.
Kako se došlo do uskraćivanja gostoprimstva?
MVP Crne Gore krajem prošlog novembra odluku o uskraćivanju gostoprimstva ambasadoru Božoviću obrazložilo je saopštenjem u kom se navodi da se kontinuirano miješao u unutrašnje stvari Crne Gore i da su njegovo ponašanje i izjave nespojivi sa standardima obavljanja diplomatske funkcije.
“Nakon više usmenih i pisanih upozorenja na neprihvatljivost ovakvog ponašanja, ambasador je nelegitimnu Podgoričku skupštinu 1918. nazvao ‘oslobođenjem’ i ‘slobodnom voljom crnogorskog naroda'”, saopštilo je tada MVP.
Dvije godine ranije, 29. novembra 2018, Skupština Crne Gore usvojila je Rezoluciju o poništenju odluka Podgoričke skupštine kojima je ukinut dotadašnji suverenitet Crne Gore.
Vladimir Božović kasnije je izjavio da ostaje pri svojoj izjavi “u kojoj je Podgoričku skupštinu iz 1918. nazvao slobodnim izrazom narodne volje za ujedinjenje sa bratskom Srbijom“ i da će funkciju ambasadora u Crnoj Gori nastaviti da obavlja sve dok od njega to Srbija bude tražila.
Srbija uskratila, pa vratila gostoprimstvo
Istog dana kada je od Božovića zatraženo da napusti Crnu Goru, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije izreklo je recipročnu mjeru prema Tarzanu Miloševiću, ambasadoru Crne Gore u Beogradu, i uskratilo mu gostoprimstvo, da bi nakon sastanka državnog vrha već sjutradan Srbija povukla tu odluku.
“Mi ne želimo da imamo takav neprijateljski gest prema Crnoj Gori i nadam se da će se ovo shvatiti kao akt dobre volje”, rekla je, između ostalog, premijerka Srbije Ana Brnabić 29. novembra.
Taj potez Beograda diplomata Zoran Milivojević okarakterisao je kao davanje prostora Podgorici da riješi problem i ocijenio da se rezultat vjerovatno može očekivati nakon susreta premijera dvije države.
“To svakako treba da bude element koji će da pokaže da je došlo do resetovanja u relacijama između Srbije i Crne Gore. Odnosno da srpsko-crnogorski odnosi ulaze u novu fazu i da se problem diplomatskog predstavljanja prevazilazi onako kako se bude dogovorilo”, zaključio je Milivojević.
U Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore izrazili su uvjerenje da se ovim slučajem ne bi trebalo baviti u dnevno-političkim raspravama.
“Naše opredjeljenje je rad na pitanjima koja nas zbližavaju, a ne udaljavaju. Vlada Crne Gore svakako jeste okrenuta ka budućnosti i građenju dobrosusjedskih odnosa na principima suverenosti, nezavisnosti i nemiješanja u unutrašnja pitanja. To vidimo kao jedan od prioriteta u vanjskopolitičkoj agendi”, saopštilo je MVP za RSE.
Do zaključenja ovog teksta na pitanja RSE nisu odgovorili Ministarstvo spoljnih poslova Srbije i Kabinet predsjednika Crne Gore.
