Bosna i Hercegovina je na dobrom putu da postane popularna turistička destinacija. Prošle godine je zabilježen porast turističkog prometa od 90% u poređenju sa 2023. godinom. Nije ni čudo! U ovoj zemlji ima mnogo lijepih i zanimljivih mjesta, poput Sarajeva, Mostara, Blagaja, Trebinja... ali možete da putujete i van utabanih staza i da posjetite neka manje poznata područja, na primjer planine Bjelašnicu i Visočicu koje se nalaze južno od Sarajeva.
Iako je ovo područje očigledno dobro poznato u svijetu skijanja i planinarenja (svuda možete da nadjete putokaze i oznake staza), većina asfaltiranih puteva je uska i nije ih lako pronaći na mapi. Predlažem vam dnevnu turu s početkom u Sarajevu. Najprije pređite preko planine Igman pa nastavite put preko planine Bjelašnica. Najviši vrh ovih planina dostiže 2.067 metara. Bjelašnica je poznata po svojim tradicionalnim selima i nekropolama sa srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, tj. stećcima, ali prije svega po svojim prirodnim ljepotama, veličanstvenim panoramama, cvijetnim livadama i dramatičnim kanjonima.
Proljećno cvijeće, Bjelašnica
Prvo mjesto koje možete posjetiti su Umoljani, na 45 minuta vožnje od Sarajeva. Novi asfaltni put, izuzetno uzak, vodi vas uzbrdo do ovog sela. Pejzaž je fantastičan, planinski vazduh čist i selo je – van sezone – skoro napušteno.
Umoljani - džamija
Na ulazu u selo vidjećete staru džamiju s kamenim minaretom. Ovo je jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini; vjerovatno datira iz 16. vijeka. Inače, postoji dramatična legenda o Umoljanima koja glasi: 'Prije mnogo vjekova, seljane je terorisao zmaj koji je izronio iz dubokog kanjona Rakitnice. Lokalni imam je namamio zmaja iz kanjona recitujući stihove iz Kurana, dok su se seljani glasno molili. Tada se dogodilo čudo: zmaj je pobjegao, pokušavajući da se oslobodi moći molitvi. Zato se selo zove Umoljani, što znači 'oni koji se mole'.
Selo je nastanjeno samo ljeti; zimi je put neprohodan zbog snijega. Ako putujete u proljeće ili jesen, možda ćete naići na neku staricu koja vam nudi planinsko bilje i vunene čarape. Jasno je da je život težak u ovim surovim planinama. Tokom posljednjeg rata, mnogo je seljana ubijeno, a sve su kuće izgorjele.
U selu je poznata priča da je džamija jedina građevina koja je preživjela ratna razaranja devedesetih godina prošlog vijeka zahvaljujući intervenciji jednog srpskog oficira, koji je u džamiji ostavio poruku: „Lazar – NE“, što je značilo da džamiju treba poštedjeti. Zašto? Priča se da je sin oficira patio od neke tajanstvene bolesti i da ga je hodža izliječio u džamiji u Umoljanima... Ovaj simbol čovječnosti doprineo je i statusu džamije kao zaštićenog nacionalnog spomenika.
Bjelašnica
Nastavite putovanje ka jugu, u pravcu sela Sinanovići i planine Visočica. Kakvo nevjerovatno iskustvo! Približavajući se Visočici, surovi kraški pejzaži Bjelašnice se mijenjaju i pretvaraju se u šarene bukove šume sa divnim pogledom na okolne vrhove.
Uz put ima mnogo izvora i bunara. Tradicionalno su ih gradile lokalne zajednice ili porodice, koristeći kamen kao primarni građevinski materijal. Oni se često nazivaju „čatrnje“ i građeni su da bi hvatale i skladištile kišnicu i izvorsku vodu, što je dragocjeni resurs u kraškom terenu Bjelašnice.
Bjelašnica, izvor pitke vode
Tradicija izgradnje javnih 'čatrnja' u Bosni i Hercegovini datira još iz osmanskog perioda. Njihova namjena je bila da obezbijede svježu vodu za piće, higijenu i njegu životinja, posebno u planinskim i ruralnim područjima gdje su izvori ograničeni.
Nekropola Poljice - Visočica
Bićete iznenađeni kad poslije nekog vremena ugledate veliku nekropolu s lijeve strane puta. Nema putokaza niti info table, ali na internetu možete saznati da je to nekropola Dolovi-Poljice sa 52 stećka, priznata kao nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Četiri od njih su u obliku krsta, ukrašena simboličnim motivima i natpisima.
Takvi stećci su veoma rijetki: od svih stećaka u Bosni i Hercegovini, samo 0,5% su krstovi. Datiraju iz 16. vijeka i odražavaju vjersku simboliku i umjetničku evoluciju.
Dalje na jug, kod sela Odžaci, možete se priključiti na regionalni put R436 i da se vratite u Sarajevo preko Konjica. Sigurna sam da ćete biti duboko impresionirani surovim ljepotama planina Bjelašnice i Visočice!
(Fotografije: Marianne van Twillert-Wennekes, Paul Wennekes)
Tekst i fotografije su zaštićene autorskim pravima, prenošenje je dozvoljeno uz postavljanje linka i isticanje autora i izvora.
