“Podržavamo vašu zemlju kao saveznika i prijatelja“, poručio je Borisov.
On je osudio i stavove člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika protiv zvanične posjete predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića toj državi.
“Ne možeš da govoriš iskreno da govoriš o Evropi i o evropskom jedinstvu, a da predsjedniku Crne Gore ne dopustiš ulazak”, kazao je Borisov, dodajući da su ta retorika i to ponašanje neprihvatljivi.
Marković je istakao da su Crna Gora i Bugarska saglasne – EU integracija Zapadnog Balkana ključna je za njegov brži ekonomski i demokratski razvoj.
“Crna Gora je zahvalna Vladi Bugarske i premijeru lično, na nesebičnoj podršci evropskim ambicijama naše zemlje. Bugarska i predsjednik Borisov su bili snažno uz Crnu Goru, podržavali nas, prenosili svoja iskustva i vjerovali u naš potencijal kada to i baš nije bilo lako“, rekao je Marković.
Premijer je kazao da je na sastancima bilo naravno riječi i o onim pitanjima koja treba da unaprijede naše ekonomske odnose posebno o turizmu, energetici i poljoprivredi.
„Imamo potpisane sporazume u zdravstvu i u kulturi i danas smo se dogovorili da veoma brzo dođemo i do zajedničkog sporazuma u obrazovanju. Istovremeno na tim ekonomskim pitanjima smo stavili u fokus uspostavljanje avionske veze između Sofije i Podgorice odnosno Varne i Tivta u sezoni“ – kazao je predsjednik Vlade Duško Marković.
Marković je posebno naglasio ključnu podršku Bugarske Crnoj Gori tokom bugarskog predsjedavanja Evropskom unijom kada je zahvaljujući zalaganju Borisova lično Jadransko-jonski pravac uvršten na listu evropskih koridora.
Govoreći o crnogorskom procesu evropske integracije, Marković je rekao da je upoznao domaćina sa očekivanjima da u narednom periodu Crna Gora otvori jedino preostalo poglavlje – Konkurencija; i da otpočne sa zatvaranjm seta poglavlja za koje je već postigla internu spremnost.
Marković je ukazao i da je pokrenuo dijalog sa relevantnim političkim i društvenim akterima u Crnoj Gori o svim pitanjima koja su u interesu crnogorskog evropskog puta.
Na pitanje kako Bugarska kao članica NATO-a i Evropske unije ali i većinski pravoslavna zemlja gleda na proteste koji se u Crnoj Gori organizuju povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, budući da je to na konferenciji za medije spomenuo i premijer Borisov, predsjednik Vlade Crne Gore je rekao da je i to bila tema na koju je razgovarao i sa predsjednikom Bugarske Rumenom Radevim.
"Bugarska prati to što se dešava u Crnoj Gori, ne razumiju neevropsko ponašanje u regionu u odnosu na suvereno pravo Crne Gore da odlučuje o unutrašnjim pitanjima.Jednostavno je saopšteno da Crna Gora ima pravo da pitanje slobode vjeroispovijesti i položaja vjerskih zajednica uređuje na sopstveni način u skladu sa Ustavom i da je svako miješanje u ta pitanja nedobronamjerno, nije evropsko i nije dobrosusjedsko. Takva podrška je posebno važna jer dolazi od Bugarske – zemlje članice Evropske unije, članice NATO-a i pravoslavne zemlje.
Ohrabreni smo takvim odnosom, pažnjom koja je usmjerena na Crnu Goru i tim povodom podrškom koju je Crna Gora dobila. A predsjednik Radev nam je ukazao i sopstvena iskustva prilikom usvajanja njihovog zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je pokrenut baš inicijativom predsjednika Radeva. Dakle, ovaj razgovor je pokazao da je Crna Gora na pravom putu. Ja sam naravno poslao garancije da će Crna Gora ovaj izazov riješiti na evropski i demokratski način u korist države i građana“, zaključio je Marković.
