Utvrđena u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima prije 75 godina, zaštita slobode izražavanja i dalje je, navodi, ključni prioritet za djelovanje Evropske unije u oblasti ljudskih prava.
“Ove godine se pridružujemo UNESCO-u u isticanju da je sloboda izražavanja danas više nego ikada ključna za sva druga ljudska prava i da odlučujuće doprinosi „Oblikovanju budućnosti prava“. Dok je očuvanje slobodnih, nezavisnih i pluralističkih medija od ključnog značaja za otporne i zdrave demokratije, sloboda štampe je danas dovedena u pitanje u većini djelova svijeta. Novinari, medijski radnici i svi oni koji javnosti iznose kvalitetne nezavisne informacije, rasvjetljavaju teška kršenja ljudskih prava i zločine i pozivaju na odgovornost one koji su na vlasti, sve se više suočavaju s diskreditacijom, prijetnjama i napadima, uključujući i kroz dezinformacije”, kaže Borelj.
Dodaje da novinari u napadnutoj Ukrajini, novinari u Bjelorusiji i Avganistanu, nezavisni mediji na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi, lokalni novinari u Srednjoj Americi, dobitnici Nobelove nagrade na Filipinima i Rusiji i mnogi drugi medijski radnici širom svijeta, uključujući i Evropu, nastavljaju da plaćaju visoku cijenu za obavljanje svoje profesije.
“Novinarke su posebno osjetljive na prijetnje i sve češće napade, bilo fizičke ili onlajn. Izložene su stigmatizaciji, seksističkom govoru mržnje, trolovanju, seksualnom i rodno zasnovanom nasilju, pa čak i ubistvu, 73 odsto novinarki je tokom svog rada iskusilo prijetnje, zlostavljanje i uznemiravanje na internetu. Nikada nismo vidjeli toliko novinarki u pritvoru kao danas”, ističe Borelj.
Kao nepokolebljivi branilac prava na slobodu izražavanja, EU, kaže on, osuđuje sve oblike prijetnji i nasilja nad novinarima i podržava ugrožene medijske radnike kroz lokalne misije i namjenske programe, kao što je platforma Safejournalists na Zapadnom Balkanu, projekat Podrška nezavisnim medijima i osnovnim slobodama u Kambodži i program Otpornost medija u Avganistanu.
“EU paralelno djeluje i unutar Unije: suprotstavlja se strateškim tužbama protiv učešća javnosti, reguliše digitalne usluge i tržišta i predlaže Zakon EU o slobodi medija.
Istovremeno gradimo ključne kapacitete za suzbijanje manipulacije informacijama i uplitanja stranih aktera, te pomažemo građanima u Evropi da ojačaju svoju otpornost na dezinformacije, manipulacije i propagandu, kroz inicijative kao što su platforma EUvsDisinfo i Evropska opservatorija za digitalne medije”, navodi on.
Odbrana i promovisanje slobode štampe je, ističe, univerzalna misija koja ne poznaje granice.
“EU će ostati posvećena angažmanu s vladama, medijima i civilnim društvom, kako na međunarodnim forumima, tako i na lokalnom nivou, kako bi preuzela inicijativu i jačala slobodu štampe širom svijeta”, zaključuje Borelj.
