Nakon višednevnih tenzija i sve glasnijih sumnji u regularnost postupka, Vlada je sinoć odlučila da produži rok za evaluaciju ponuda za koncesiju nad crnogorskim aerodromima za dodatnih 30 dana. Odluka je donesena na hitnoj sjednici, a premijer Milojko Spajić poručio je da je cilj osigurati transparentnost i kvalitet procesa kroz dodatne konsultacije sa stručnjacima iz Svjetske banke. Sjednici Vlade je prethodio sastanak parlamentarne većine održan u kabinetu premijera Milojka Spajića, a prisustvovali su, između ostalih, predsjednik tenderske komisije, potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj, potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić, poslanik i predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević.
Dramatična završnica postupka koji traje sedam dugih godina obilježilo je upozorenje konsultanta, Međunarodne finansijske institucije (IFC), da će povući savjetnika ukoliko im tenderska komisija ne dostavi informaciju o osnovu za faktičku diskvalifikaciju ponude južnokorejske kompanije „Incheon International Airport Corporation“.
Takođe, javno su se jedan drugom suprotstavili po ovom pitanju premijer Milojko Spajić i njegov potpredsjednik i šef tenderske komisije Nik Đeljošaj, koji je optužio eksperta IFC-a da radi za južnokorejskog ponuđača.
Ipak, burne reakcije javnosti, političke scene i stručne zajednice ne jenjavaju – sve su glasnija upozorenja da se koncesioni postupak pretvara u kompromitovanu trku sa samo jednim unaprijed poželjnim pobjednikom, a ključni državni resurs izlaže se riziku ne samo ekonomske štete, već i gubitka suverenosti u upravljanju strateškom infrastrukturom.
Regularnost
Sagovornici Pobjede upozoravaju da ovaj potez ne otklanja sumnje u pogledu regularnosti postupka, već dodatno potvrđuje da se čitav proces odvija u atmosferi političkog pritiska, netransparentnosti i mogućeg pogodovanja unaprijed izabranom koncesionaru.
Ammar Borančić iz Evropskog saveza smatra da su igrice sa koncesijama za aerodrome još jedna sramna epizoda Vlade koja za cilj ima urušavanje svake perspektive razvoja crnogorske ekonomije, privrede i destinacije.
"Skandal je proprimio i međunarodni karakter nakon oštre kritike iz redova Svjetske banke koja je pratila cijeli proces preko konsultanata. Sad već možemo da sumnjamo da je posrijedi mutan posao, nakon što su otjerali francusku uglednu firmu reketaškim pristupom i kada je korejski konzorcijum nepoželjan pa ostaje samo jedan poželjan partner kojeg komisija i bira. Ono što naročito zapada za oko jeste da se usljed potpunog urušavanja integriteta ovog procesa i nakon svih skandala javlja Siniša Mali iz Beograda da najavi kako je Srbija zainteresovana za koncesije na crnogorskim aerodromima", kaže Borančić za Pobjedu.
Podsjeća da je ta ista Vlada u Beogradu sopstvene aerodrome dala pod koncesiju, ali bi zato rado da upravljaju crnogorskim.
"Nažalost, plašim se da će i ovaj pokušaj uvođenja partnera u crnogorske Aerodrome neslavno propasti, a naši aerodromi još dugo ostati crna rupa regiona, dok se, recimo, Tirana uz pametno partnerstvo sa investitorima razvioja u regionalnog giganta. Za to ne može biti odgovaran niko drugi osim crnogorske Vlade koja rukovodi ovim procesom. Posljedice neće ostati samo po Aerodrome, već po ukupnu ekonomiju Crne Gore, turizam, privredu, ali i međunarodni ugled i dalje strane investicije koje se ionako u strmoglavom padu", zaključuje Borančić.
Mirza Krnić iz Preokreta za Pobjedu objašnjava da kada država nema ideju što raditi sa ključnim resursima kojim upravlja, onda se koncesija nameće kao jedino rješenje.
Podsjeća da se godinama govori o koncesiji, a empirijsko iskustvo nam ukazuje da kad god smo u koncesiju dali neki od ključnih resursa, najmanje su koristi imali država i njeni građani, a što bi trebalo da bude primarni cilj.
"Kada date koncesiju na 30 godina, sužavate polje djelovanja države i mogućnosti uticaja na cjelokupni turizam i ekonomiju. Obično se koncesija nakon toga produžava i to je svojevrstan uvod u privatizaciju. Može se desiti da se efikasnim upravljanjem privuku investicije, da se poveća rast saobraćaja, država ne mora da ulaže u infrastrukturu, a dodatno ubira određene prihode od koncesije, ali bi trebalo to raditi tako što postavljamo najsposobniji menadžment. Ako je potrebno, taj menadžment se može angažovati i sa strane, mada ne potcjenjujmo ovdje ni „domaću pamet“", poručuje Krnić.
Po njegovim riječima, kod upravljanja aerodromima važni su prihodi, profit, kao i zapošljavanje domicilnog stanovništva, ali najvažniji je broj dolazaka putnika, koji posredno utiče na turizam i ekonomiju.
Postoje sumnje
"Ipak, da bismo znatno popravili taj segment, putna infrastruktura mora biti bolja. Kao da se država unaprijed predala da nije sposobna za to, pa će dati nekom ko jeste. Ipak, postoje sumnje da je ipak i nešto drugo posrijedi, da postoje investitori koji su privilegovani, što otvara prostor za koruptivne aranžmane i povezanost sa pojedincima iz vlasti. Ovakav posao na kraju može uzrokovati gubitak kontrole nad strateškom infrastrukturom, potencijalno povećanje cijena za korisnika, loše ugovorne uslove i težak raskid ugovora. Dešavanja u tenderskoj komisiji idu u prilog ovoj pretpostavci", smatra Krnić.
Dosadašnji tok procesa dodjele koncesije, kako dodaje, budi sumnju u stvarne namjere onih koji u tome učestvuju, kao da se „crta“ tender za investitora koji je privilegovan.
"Pojedini članovi komisije ne žele da učestvuju u tome, a nadamo se da je to stvarna želja da proces bude zakonit, a ne samo interna trvenja između struja u Vladi, gdje svako ima svog favorita za investitora. Nažalost, to vam je Crna Gora danas. Postavlja se pitanje zašto bismo mi gubili jedan od ključnih resursa, za čiji interes i koju korist od toga imaju građani. Ponavljam još jednom, po državu i našu ekonomiju je sigurniji put angažovanja menadžmenta na javnom konkursu, lokalnom i/ili međunarodnom sa zadatim postignućima koje on mora da ispuni. Nije sporno ni da ti ljudi treba da budu adekvatno plaćeni, tu mjesta za populizam ne smije biti, ali u konačnom, nama je važan rezultat, da razvijemo državni resurs tako da vrijedi više, a to se sigurno neće desiti tako što ćemo uvijek očekivati da ga za našu korist razvija neko drugi. Naše šanse samo mi možemo iskoristiti",zaključuje Krnić.
Sindikati ACG traže da se uključi tužilaštvo i zaustavi koncesioni postupak
Iz Sindikata Aerodroma Crne Gore i Nezavisnog sindikata Aerodroma Crne Gore saopštili su da je tender za koncesije nad vazdušnim lukama u Podgorici i Tivtu nepovratno kompromitovan, te da je riječ o beskrupuloznoj operaciji kojom se strateški resurs države ustupa privatnom kapitalu na tri decenije.
13
U saopštenju navode da se dva aerodroma žele prodati uz sumnjivu kontrolu i bez odgovornosti, pri čemu nema saglasnosti ni zaposlenih u ACG, niti građana.
"Ovaj pokušaj nakaradnog tenderskog postupka nije dio evropskog puta naše države, niti može biti osnov daljeg kvalitetnog razvoja aerodroma. Ovo je kvazitenderski akt predaje ključne državne saobraćajne infrastrukture pod potpunu kontrolu sumnjivog kapitala – na štetu zaposlenih u Aerodromima Crne Gore i građana Crne Gore", ističu iz Sindikata.
Navode da se „upitnom koncesionaru otvaraju vrata da samostalno upravlja odabirom strateškog pravca razvoja, rutama, cjenovnom politikom, svim prihodima, definisanjem prioritetnih destinacija, komercijalnim i sigurnosnim pitanjima“.
Pritom bi država, kako dodaju, imala ulogu „pasivnog posmatrača“.
"Danas svjedočimo slici koja vrijeđa zdrav razum svakog čestitog građanina – dok se gladni vuci otimaju oko plijena, zaposlenima i građanima vezuju se ruke, da ne mogu ni da pitaju o detaljima postupka, a kamoli da zaštite ono što su svojim rukama stvarali i sa ponosom čuvali decenijama", navode iz dva sindikata.
Oni traže da se zaustavi koncesioni postupak, pri čemu pozivaju tužilaštvo da ispita okolnosti, uključujući „moguće zloupotrebe, politički pritisak i koruptivne radnje“.
Bukilić: Evropski put pod znakom pitanja zbog netransparentnih tenderskih procedura
Postupak davanja u koncesiju crnogorskih aerodroma sve više poprima obilježja institucionalne konfuzije i političke kontaminacije, čime se podržava povjerenje u državne kapacitete da transparentno i strateško upravljaju ključnom infrastrukturom, smatra aktivista crnogorske dijaspore u Njemačkoj Miloš Bukilić.
Prema njegovim riječima, umjesto da bude jasan pokazatelj spremnosti Crne Gore da privuče ozbiljne investitore i unaprijedi avio-dostupnost, ovaj proces otkriva duboku slabost institucija da se odupru političkim pritiscima i lobističkim interesima.
"Odluka da se zaustavi postupak zbog sumnje u zakonitost i pristrasnost nekih učesnika tenderske komisije ukazuje na ozbiljan problem – da je integritet u sistemu sveden na minimum. Reagovanje Međunarodne finansijske korporacije -IFC, kao članice grupe Svjetske banke ozbiljno brine i još ozbiljnije nas opominje da radimo po zakonu i procedurama", saopštava Bukilić.
Navodi i da brine činjenica da se u pozadini procesa prepoznaju interesi regionalnih centara moći, čime se otvara pitanje da li Crna Gora suvereno odlučuje o svojoj infrastrukturi ili postaje poligon za nadmetanje tuđih ekonomskih i političkih ambicija.
"Ako je istina da se tender pokušava oblikovati tako da favorizuje određene ponude, to znači da proces nije samo formalno kompromitovan, već i strateški – protiv interesa države", dodaje Bukilić.
Kako je dalje kazao, upravljanje aerodromima nije samo tehničko, već je ključno razvojno pitanje za sektor turizma, investicija i međunarodnog imidža Crne Gore.
Ukoliko uzmemo u obzir stanje u turizmu prethodne dvije godine, jasno je, ocjenjuje, da je namjera da se država ekonomski i infrastrukturno onesposobi zarad tuđih interesa.
"Sprovođenje tenderske procedure, naročito pred zatvaranje Poglavlja 5 u pregovorima sa Evropskom komisijom, proces je koji bi morao biti primjer najviše institucionalne discipline, umjesto što postaje primjer sistemske dezintegracije i ozbiljno ugrožava našu budućnost na svaki mogući način", zaključio je Bukilić.
Mugoša optužio Vladu za pritisak na komisiju
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kritikovao je premijera Milojka Spajića zbog, kako navodi, nedozvoljenog uplitanja u rad tenderske komisije koja vodi postupak davanja koncesije za aerodrome. Mugoša smatra da Spajićevo javno pozivanje komisije da „pažljivo razmotri ekspertske stavove Svjetske banke – IFC“ predstavlja politički pritisak na njenu samostalnost.
"Tendersku komisiju nije formirao premijer i on nema nadležnosti nad njom. Komisiju je formiralo Ministarstvo saobraćaja i ona podnosi izvještaj tom resoru, a ne Vladi. Ovakvo obraćanje premijera je svojevrsni pritisak na nezavisnost članova komisije", poručio je Mugoša.
On je ukazao i na niz problema koji su, prema njegovim riječima, obilježili koncesioni proces – od povlačenja jednog od kandidata, najavljenih ostavki članova Komisije, mogućeg povlačenja Svjetske banke iz procesa, do pokušaja Vlade da opštinama oduzme procenat prihoda od koncesione naknade.
"Sve što se dešava oko navedenog koncesionog postupka je još jedan u nizu pokazatelja neozbiljnosti i neodgovornosti Vlade i na „golim“ foteljaškim interesima skrojene parlamentarne većine", kazao je Mugoša.
MANS: Koncesija je ili po zakonu ili nije, nema o čemu da se politički dogovara
Povodom sastanka parlamentarne većine, koji je prethodio sastanku Vlade, vezano za koncesije za aerodrome, iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora su poručili da nema što da se razgovara, ili je po zakonu ili nije.
"Lideri većine o tenderskoj proceduri?! Ili je po zakonu ili nije. Ili je korupcija ili nije. Ko ima uvid u papire jasno mu je šta je u pitanju i nevjerovatno je da se oko takvih stvari pravi politički dogovor", navode iz MANS-a.
