Prateći Internet portale i prateći ono što se dešava, iako imamo enormno povećanje Internet saobraćaja, ne samo kod nas, nego i u čitavom svijetu, to nije praćeno proporcionalno sa hakerskim napadima. Naravno hakerskiih napada ima, ni više ni manje nego što ih je bilo u drugim vremenima. Kažem na sreću, kao da i hakeri imaju nekog razumjevanja – objašnjava Boljević.
To što su ljudi kod kuće i mnogo vise na internetu, pogodno je tlo i za bot naloge na društvenim mrežama, priča Milan Jovanović iz Digitalno forenzičkog centra.
Kada je riječ o bot nalozima, zemljama regiona i bot nalozima, istraživanje koja smo sproveli u periodu od 9. marta do 9. aprila pokazalo je da je najveći broj bot naloga zabilježen u Srbiji, pa tako od 30 hiljada obrađenih tvitova, 71 procent odnosno negdje oko 21 i po hiljada dolazili su sa bot profla koji su povezani sa vladajućom partijom u Srbiji i promovisali su kinesko srpsko prijateljstvo ali sa druge strane promovisali su i navodni izostanak pomoći Evropske unije iako smo svi svjedoci da to zapravo nije bio slučaj – priča sagovornik Nove M.
Postoje, navodi Jovanović, i pozitivni primjeri botova.
Odnosno chat botova koje je razvijen u Hrvatskoj pod imenom Andrija. Andrija predstavlja virtuelnog asistenta koji je integrisan u WhatsApp, dakle razvijen je u saradnji sa WhatsAppom i ima za cilj da informiše sve građane Hrvatske o otome šta je koronavirus, šta su simptomi, kako zaustaviti širenje – objašnjava Jovanović.
Botovi se i dijele na korisne i štetne. Najčešći zlonamjerni botovi su spam botovi, koji metodom spama reklamiraju određenu internet lokaciju ili proizvod.
