Pitanje lažnih diploma u Crnoj Gori ne može se svesti isključivo na pravni problem, već mora biti prepoznato kao duboko društveno i etičko pitanje, poručila je poslanica u Skupštini Crne Gore i članica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, Zoja Bojanić-Lalović, gostujući na Televiziji E.
Kako je naglasila, pored sankcionisanja onih koji su stekli lažne diplome, a obavljaju važne društvene funkcije, neophodno je sistemski raditi na afirmaciji znanja, obrazovanja i univerzalnih vrijednosti koje mlade ljude okupljaju i usmjeravaju u pravom pravcu.
Bojanić-Lalović je ukazala na izražen jaz između reformskih i strateških dokumenata i stvarnog stanja u obrazovno-vaspitnim ustanovama.
„Prosvjeta je opterećena pitanjem lažnih diploma, a posebno zabrinjava činjenica što među lažnim diplomama ima i onih koje su iz oblasti prosvjete. Obrazovanje je opterećeno i vršnjačkim nasiljem, kao i nedostatkom stvarne reakcije sistema… Okvir se dobro postavlja, mi smo i u Skupštini usvojili niz evropskih zakona koji su neophodni da bi se ušlo u valjane reforme, ali okvir je jedno, a kontekst se potpuno drugačije kreira. Atmosfera u obrazovno-vaspitnim ustanovama nije obećavajuća i nama svakodnevno pristižu obraćanja roditelja ili nastavnika koji se suočavaju sa izazovima koje, čini mi se, ovako postavljene zakonske norme ne mogu da riješe“, rekla je Bojanić-Lalović.
Na ozbiljnost problema, kako je navela, ukazuje i podatak da je broj krivičnih prijava zbog lažnih diploma naglo porastao – sa 28 u 2023. godini na čak 88 tokom 2025. godine, dok se procjenjuje da je u sistemu prisutno između 20.000 i 25.000 lažnih diploma.
Pitanje lažnih diploma, poručila je Bojanić-Lalović, nije samo formalno-pravno pitanje, već i ozbiljan etički problem crnogorskog društva, jer se mladima šalje pogrešna poruka da se znanje može kupiti i da se do diplome može doći lako.
Podsjetila je i na nedavni slučaj direktora jedne bjelopoljske škole koji je na privatnoj zabavi pjevao pjesme koje glorifikuju nazadnu ideologiju, ratne zločince i retrogradne društvene vrijednosti, ocjenjujući da takvi primjeri dodatno urušavaju autoritet obrazovnog sistema.
„Ono što je najproblematičnije jeste što se krađa, posebno znanja, tretira kao nešto što je opravdano i normalno. To je poseban problem i mislim da na tome treba raditi u tom pravcu, a obrazovanje tu ima ključnu ulogu. Mladim ljudima treba svakodnevno slati poruke da je jedina moć u jednom društvu zaista znanje. Mlade morate rasteretiti onih pitanja koja duboko dijele jedno društvo, koja ih usmjeravaju u pogrešnom pravcu, a ne smijemo zanemariti da oni koji sa mladim ljudima rade svakodnevno šalju potpuno drugačije ili suprotne poruke od toga“, zaključila je Bojanić-Lalović.
