Direktor Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma Predrag Mitrović kazao je da je ta institucija, tokom prošle godine, privremeno blokirala tri transakcije u vrijednosti više od milion eura.
- Ukupan iznos privremeno blokiranih transakcija iznosio je oko 1.110.000 eura pri čemu su istragom obuhvaćena tri fizička lica, rekao je Mitrović u intervjuu za Portal Analitika.
Iako je, prema ocjeni Savjeta Evrope, naša država ostvarila napredak u ovoj oblasti, Crna Gora, najvjerovatnije, treba da mijenja Krivični zakonik kako bi se efiikasnije borila protiv ove vrste kriminala.
- Crnoj Gori je u Strazburu naloženo da pod hitno - a najdalje do decembra ove godine - obezbijedi punu implementaciju i inkorporiranost preporuka globalne organizacije za sprječavanje pranje novca (FATH). Naime, preporuke FATF-a nalažu da države treba da kriminalizuju pranje novca na osnovu Konvencije Ujedinjenih nacija protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih substanci iz 1988. godine i Konvencije Ujedinjenih nacija o transnacionalnom organizovanom kriminalu iz 2000. godine, naveo je Mitrović.ANALITIKA: Nedavno ste u Strazburu odbranili Izvještaj o napretku Crne Gore u oblasti sprječavanja pranja novca. Da li je Crna Gora ostvarila napredak u ovoj oblasti?
MITROVIĆ: Crna Gora je ostvarila napredak u ovoj oblasti. Prije nedelju dana u Strazburu, pred komitetom Savjeta Evrope (Moneyval), Crna Gora je odbranila izvještaj o progresu od poslednje runde evaluacije, odnosno Drugi izvještaj III Runde evaluacije o napretku Crne Gore u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Pomenuti izvještaj, pored predstavnika Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, branili su i predstavnici Vrhovnog državnog tužilaštva, Uprave policije, Ministarstva odbrane, Centralne banke Crne Gore, Komisije za hartije od vrijednosti i Agencije za nadzor osiguranja. Izvještaj je sačinjen na preko 600 strana, a u njegovoj izradi su učestvovali pomenuti državni organi. Imajući u vidu navedenu obimnost izvještaja, teško se mogu izvući i izreći pojedinačni zaključci, ali se generalno može reći da je u izvještaju prikazan napredak i progres Crne Gore u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma, te stepen usklađenosti zakonskih propisa i zakonskih rješenja u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma sa preporukama Svjetske organizacije za sprječavanje pranja novca (FATF) i njihova stvarna inkorporiranost u naš zakonodavni sistem, što je jasno i nedvosmisleno potvrdio evropski komitet.
ANALITIKA: Ipak, Crnoj Gori su naložene neke preporuke u ovoj oblasti…
MITROVIĆ: Da, nakon jednoglasnog prihvatanja izvještaja o progresu, Crnoj Gori je naloženo da pod hitno - a najdalje da do decembra ove godine - obezbijedi punu implementaciju i inkorporiranost preporuka FATH-a. Naime, preporuke FATF-a nalažu da države treba da kriminalizuju pranje novca na osnovu Konvencije Ujedinjenih nacija protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih substanci iz 1988. godine (Bečka konvencija) i Konvencije Ujedinjenih nacija o transnacionalnom organizovanom kriminalu iz 2000. godine (
U suštini, znači da države treba da primijene krivično djelo pranja novca na sva ozbiljna krivična djela, u cilju obuhvatanja najšireg mogućeg spektra predikatnih krivičnih djela. Predikatna krivična djela pranja novca treba proširiti tako da obuhvate i djelo koje se desilo u drugoj državi, koje predstavlja krivično djelo, i koje bi predstavljalo predikatno krivično djelo i da je izvršeno u našoj državi.ANALITIKA: Znači li to da Crna Gora mora mijenjati postojeći Krivični zakonik?
MITROVIĆ: Vidite, ove smjernice prve preporuke reporuke FATF-a treba da uzrokuju određene promjene Krivičnog zakonika, koje su ipak u domenu nadležnosti pravnih eksperata.
ANALITIKA: Koliko je tokom prošle godine bilo privremeno blokiranih transakcija i u kom iznosu novca?
MITROVIĆ: U 2011. godine, na osnovu zakonskih mehanizama Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma kod zakonskih obveznika je privremeno blokirala tri transakcije. Ukupan iznos privremeno blokiranih transakcija iznosio je oko 1.110.000 eura i pri čemu je obuhvaćeno tri fizička lica.
ANALITIKA: Koji su mehanizmi Uprave za borbu protiv pranja novca od kriminalnih aktivnosti u Crnoj Gori; da li ste opremljeni za efikasno djelovanje?
MITROVIĆ: Uprava za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma se bavi prikupljanjem, analizom i obradom određenih finansijskih podataka, informacija i drugih operativnih saznanja, te izradom odgovarajućih informacija, odnosno izradom obavještenja i predmeta, u kojima je dat opis stanja i ukazano na sumnje u pranje novca ili finansiranje terorizma. Predmet ima odgovarajući opis stanja koji ukazuju na indicije odnosno osnove sumnje u pranje novca ili finansirane terorizma ili pak u neka druga krivična djela koja su sa njima povezana.
Na bazi dnevnih izvještaja koje dostavljaju zakonski obveznici, u Upravi se svakodnevno vrši analiza prijavljenih transakcija, odnosno fizičkih i pravnih lica koja u njima korespondiraju. U zavisnosti od uočenih činjenica i osobenosti koje karakterišu pojedine transakcije ili lica, vrši se procjena njihovog daljeg procesnog tretmana. Pojedine transakcije i lica svojim karakteristikama zaslužuju poseban odnos koji se ogleda u njihovom selektovanju, prikupljanu dodatnih informacija i podataka i formiranju predmeta. Naime, Uprava, shodno određenim indikatorima, procesuira pojedine transakcije koje su prijavile
banke ili drugi zakonski obveznici, na način što o njima i licima koja su ih izvršila prikuplja dopunske podatke i informacije. Nadležnost Uprave kreće se od nivoa prikupljanja informacija i podataka za interesantna i selektovana lica i transakcije, pa do uključivanja i nekih drugih radnji shodno odredbama zakona.Dakle, na bazi obrada u domaćem finansijskom sistemu, sakupljanjem informacija i podataka od državnih organa kao i međunarodnom razmjenom finansijsko-obavještajnih podataka sa drugim zemljama, stiče se određeni obim činjenica na osnovu kojih se procjenjuje da li ima indicija o mogućem izvršenom krivičnom djelu pranja novca, te da li prelazi u osnov sumnje ili ne.
Takvi predmeti se na dalja postupanja prosleđuju Vrhovnom državnom tužilaštvu, koje u krajnjem daje konačnu kvalifikaciju prezentiranog činjeničnog stanja.
ANALITIKA: Da li je predmet obrade Uprave za sprječavanja pranja novca - bivši direktor Hipo alpe adria banke Kristijan Toetl?
MITROVIĆ: Tu informaciju vam ne mogu niti potvrditi niti demantovati. U kontekstu vašeg pitanja, može se saopštiti da Uprava sprovodi mjere pojednostavljene i uopštene provjere i kontrole iz domena svoje zakonske nadležnosti. U zavisnosti od dobijenih podataka i informacija, od činjenica koje će se utvrdi njihovom analizom i obradom Uprava će odlučiti da li će pristupiti produbljenoj provjeri i kontroli i da li će taj predmet dobiti status povećane procesne pozornosti. Znači, sva dokumenta i sva korespodencija u ovom i ostalim slučajevima podliježu određenom stepenu tajnosti, što je standard u našem poslovanju, pa shodno toj činjenici sada Vam ne mogu pružiti više informacija.
Dakle, o kome se precizno radi, da li je u pitanju ime koje vi pominjete, to Vam u ovom trenutku zaista ne možemo ni potvrditi niti demantovati.
Predrag ZEĆEVIĆ
