Vršnjačko nasilje ne događa se samo u školama, već sve češće u javnom prostoru, a posebno zabrinjavaju slučajevi koji se dešavaju u stanovima, upozorio je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković, gostujući u Budilniku na Televiziji E.
Kao primjer naveo je nedavno registrovan slučaj vršnjačkog nasilja među djevojčicama u stanu.
Skupštinsko konsultativno saslušanje o vršnjačkom nasilju zakazano je za 14. septembar. Pozvani su predstavnici više resora i institucija, među kojima su ministarstva prosvjete, pravde, socijalnog staranja, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Uprava policije, Državna revizorska institucija, sudstvo, tužilaštvo i institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Bjeković kaže da dokument koji će biti razmatran u Skupštini pokazuje šta je u prethodnom periodu urađeno, ali i šta nije.
„Pažljivom analizom može se vidjeti da je svaka karika zakazala“, rekao je Bjeković.
Podsjetio je da je analiza DRI obuhvatila samo dio državnih institucija uključenih u sistem odgovora na vršnjačko nasilje – Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Savjet za prava djeteta i Zavod za školstvo.
Prema njegovim riječima, za potpuniju sliku nedostaju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva pravde, koji bi pokazali o kojim oblicima nasilja je riječ, koliko ih je prijavljeno i kako su institucije postupale.
Bjeković upozorava da je nasilje postalo širi društveni fenomen i da se ono ne može svesti samo na fizičke sukobe.
„Pod nasiljem ne podrazumijevam samo fizičko nasilje, već i verbalno, emocionalno i druge njegove oblike“, kazao je.
Smatra da dio slučajeva nikada ne bude registrovan, posebno kada je riječ o teže uočljivim oblicima nasilja, poput psihičkog, emocionalnog, ekonomskog ili bulinga, koje žrtve često ne prijavljuju.
„Sistem nije dao pravi odgovor – da li nasilja ima, koliko je slučajeva prijavljeno i šta je konkretno urađeno“, istakao je Bjeković.
Problem je, kaže, i relativizacija nasilja, koja nerijetko počinje od roditelja, ali i unutar obrazovnih ustanova, u pokušaju da se sukob što prije smiri.
„Konflikt se možda smiri, ali nije ugašen. Umjesto da stvari nazovemo pravim imenom, pokušavamo ih svesti na vršnjački incident za koji će se nekako pronaći rješenje“, zaključio je Bjeković.
