Kazali su da je krajnje vrijeme da neko odgovara za sve neuspjele privatizacije u Beranama.
"Tokom poslednjih godina obraćali smo se tužilaštvu u nadi da će se utvrditi odgovornost pojedninaca za uništavanje Ciglane. Policija je saslušavala neka lica i tu se, koliko znamo, stvar završila. U saznanju smo da niko nije odgovarao za rušenje fabrike, iako se pouzdano zna da je bivši vlasnik cijelo vrijeme pribjegavao nezakonitim radnjama. Poslije svega ponovo pozivamo nadležne organe da konačno sagledaju sva dešavanja u Ciglani poslije kojih je fabrika sravnjena sa zemljom, a mi radnici upućeni na biro rada", naveo je nekadašnji predsjednik radničkog sindikata Vesko Radičević.
Ciglana, najstariji privredni kolektiv u gradu na Limu, 2005. godine privatizovalo je preduzeće Katel iz Podgorice, čiji je vlasnik Petar Đurišić. Vlasnik je marta 2008. godine odlučio da prekine proizvodnju i hale poruši do temelja, pod izgovorom da će na istom mjestu napraviti modernu fabriku i da će kroz ulaganje određenih sredstava, osavremeniti proizvodnju, obezbijediti rentabilnost poslovanja i zaposliti dodatnu radnu snagu. No, sva njegova obećanja ostala su samo slovo na papiru, jer i pored posredovanja predstavnika Vlade Crne Gore i Opštine Berane cijela priča se, poslije brojnih protesta i sastanaka, završila uvođenjem stečaja, kada su radnici upućeni na biro rada. U međuvremenu fabrička imovina se sedamnaest puta našla na prodaji, da bi na poslednjoj licitaciji bila nuđena za jedanaest puta manju cijenu od one koja je utvrđena prilikom prvog nadmetanja. Poslije svega, Ciglanu je prije osam godine za 145.000 eura kupio Beranac Nikola Obradović
Bivši radnici tvrde da je pomenuta fabrika smetala uvozničkom lobiju, jer je sa svojim proizvodima, kako kažu, pokrivala značajan dio tržišta u Crnoj Gori.
"Opravdano sumnjamo da su moćnici iz krugova bliskih vlasti kumovali likvidaciji fabrike. Ubijeđeni smo da je naša fabrika smetala nekome od crnogorskih tajkuna koji se bave uvozom građevinskog materijala. To je glavni uzročnik što je bivši vlasnik u potpunosti "pogazio" odredbe iz kupoprodajnog ugovora kojeg je potpisao prilikom privatizacije preduzeća", ističu bivši radnici.
U strateškim planovima i dokumentima nalazišta opekarske gline se knjiže kao značajan razvojni potencijal opštine Berane. Zapisano je da se poznati i istraženi lokaliteti opekarskih glina odgovarajućeg kvaliteta za proizvodnju opekarskih proizvoda nalaze u Budimlji, Jasikovacu i Polici i to površine 30 hektara sa procijenjenim rezervama od preko šest miliona metara kubnih.
"Opekarske gline su značajna sirovina sa razvojnog aspekta, posebno ako se ima u vidu stalan porast potražnje i potrošnje opekarskih proizvoda u Crnoj Gori. Samo na nalazištu Jasikovac rezerve opekarske gline su 1,3, a perspektivne 2,1 milion tona. Izgradnja fabrike za pokrivni crijep bila bi dovoljna za domaće potrebe. U Crnoj Gori ne postoji nijedna ciglana, a moguće je aktiviranjem ponuditi širok asortiman proizvoda: keramički blokovi, monta cigle, fert gredice, izolacioni blokovi, puna i giter cigla i tome slično", navodi se u pomenutoj strategiji.
Bivši radnici ističu da i ovi podaci govore da bi Vlada trebalo iskreno da se založi kako bi se u Beranama ponovo pokrenula proizvodnja opekarskih proizvoda.
"Predstavnike Vlade pozivamo da preduzmu odgovarajuće mjere kako bi se pronašao odgovarajući investitor spreman da podigne novu ciglanu u Beranama. To je od opšteg interesa. Rentabilnost je sigurno zagarantovana, uz odgovarajuću državnu podršku, jer Crna Gora u toku jedne godine uveze opekarskih proizvoda u vrijednosti od oko 20 miliona eura", poručili su radnici.
Iz lokalne uprave su naveli da će podržati svaku zdravu ideju da se u Beranama grade nove fabrike.
"Nekadašnju imovinu Ciglane kupio je privatnik i on sada njome raspolaže. Kakve su njegove namjere sa tom imovinom nije nam poznato, ali mi smo spremni da podržimo svaku ideju da se na tom, ili nekom drugom mjestu ponovo sagradi pogon za proizvodnju opeke. Ostajemo otvoreni za svaki vid razgovora i pomoći investitorima koji iskažu interesovanje i potrebu da investiraju u naš grad, a posebno kada je proizvodnja u pitanju i otvaranje novih održivih radnih mjesta. Svakako da nadležni državni organi treba da preispitaju kako su privatizovane fabrike u Beranama i zbog čega je svaka doživjela neslavni kraj", naglasili su iz lokalne uprave.
