Ovo je zaključeno je na panelu „Reforma biračkog spiska - kakve nam promjene trebaju?“ održanom na konferenciji „Kako do izbornog integriteta?“ koju je Centar za demokratsku tranziciju (CDT) realizovao uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije i Ambasade Velike Britanije.
Ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović ocijenio je da povjerenja u birački spiak nema, a, kako je dodao, koliko je to nepovjerenje opravdano ili neopravdano - o tome bi se moglo debatovati.
Sekulović je ukazao da problemi u crnogorskom biračkom spisku nisu toliko ozbiljni kao u Sjevernoj Makedoniji.
„Nije kao u Sjevernoj Makedoniji gdje ste imali da je neko u spisku, znate da sigurno neće doći da glasa pa izradite ličnu sa njegovim imenom i glasate umjesto njega“, kazao je Sekulović.
Ustavopisac je, dodao je ministar, određivanjem uslova prebivališta za ostvarivanje prava glasa, želio da samo oni koji žive na teritoriji Crne Gore odlučuju o njoj i institucijama.
„Imamo podatak da je broj stanovnika Crne Gore u suštini isti a broj ljudi u biračkom spisku je porastao za nekih stotinjak hiljada“, kazao je ministar.
On je pojasnio da prebivalište ne znači da morate da stalno boravite u mjestu gdje ste upisani.
„Možete biti na studijama, na specijalizaciji... Međutim, ako odlučite da živite u inostranstvu, tamo steknete državljanstvo, ne plaćate porez u Crnoj Gori, onda se to mora riješiti. Postoji veliki broj crnogorskih državljanja koji imaju prebivalište van Crne Gore, taj sistem je ostao neuređen. Savjet za birački spisak primarno pokušava da na jedan način nomativno prati informatički dio, Da se pronađu oni koji sistem ne vidi a nalaze se u biračkom spisku“, rekao je Sekulović i dodao da je sređivanje prebivališta od mnogo šireg karaktera i prevazilazi birački spisak.
Poslanik SDP-a i bivši ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević kaže da, kada je u pitanju birački spisak, fokus više nije na takozvanim „fantom biračima“, kako se to pričalo od 2014.
„Ljudi će da uvide da nije suština bila u samom biračkom spisku. Iz nove vlasti niko ne govori da ima fantoma u Nikšiću, a cifre su im nekada išle i do 50.000 fantoma“, rekao je Konjević.
On je podsjetio da partije i nevladine organizaciju imaju pristup svim promjenama i svakom upravnom postupku za promjene u biračkom spisku.
„Ako je problem jednog registra, onda zaboravimo na fantome. Imamo sistemski problem. Problem sa prebivalištem je nešto s čim se suočavamo 30 godina zbog velike migracije stanovništva, posebno sa sjevera Crne Gore“, doodao je Konjević i naglasio da se prebivalište stiče rođenjem. „I ne može se nijednom administrativnom mjerom uzeti, ne smije država nijednom mjerom uzeti stečeno pravo“, kazao je predsjednik SDP-a i ponovio da mu je „drago mi je što je nova Vlada odustala od priča o 60-70 hiljada fantoma“. „Sad je vrijeme da se sve to provjeri. Koji rok parlamentarna većina daje ovoj Vladi da utvrdi da li ima 60-70 hiljada fantoma? Sve partije iz vlasti su to govorile. To bi podrazumijevalo da u spisku ima 60.000 ljudi koji ne postoje a da im je neko izdao falsifikovane lične karte“, istakao je Konjević.
Česta poređenja popisa stanovništva i biračkog spiska, kazao je Konjević, je kao „poređenje baba i žaba“ „Popis je anketa, a birački spisak je evidencija na bazi fakata koje vam daju ili oduzimaju neku vrstu prava da se u njoj nalazite“, ističe Konjević.
Sekulović je kazao da bi bilo neodgovorno da bez dokaza kaže da ima u biračkom spisku fantoma, ali da ima ljudi koji se nezakonito nalaze u spisku.
On je istakao da AFIS, sistem koji MUP koristi, treba unaprijediti za fotogragije i centralizovati, čime bi se, kako kaže ministar,spriječilo da jedno lice glasa na više biračkih mjesta.„To košta ali je u javnom interesu“, poručio je Sekulović.
Poslanica Pokreta za promjene Branka Bošnjak kazala je dau Demokratskom frontu nikada nisu bili za to da se neko olako briše iz BS. „Potrebna je provjera, ali nevjerovatno je da se oslanjamao na savjest grđana, da li će on da se odjavi ili ne, a nemamo kaznene mehanizme“, kazala je Bošnjak.
Ona je navela da je od 1992. do 2018. smanjen broj građana a povećan broj birača. „Nevjerovatno je da broj birača raste dok se smanjuje broj stanovnika i državljanja. Do 2018. imamo samo 6 i po odsto onih koji nemaju pravo glasa. Realan birački spisak ima oko 450.000 birača“, rekla je Bošnjak.
Dodala je i da se od 1992. do 1997. za osam odsto povećao broj birača. „2001. je napravljen realniji birački spisak, a 2006. je došlo do drastičnog povećanja. Mi imamo 85 odsto birača u broju državljana. Više je nego jasno da je to manipulacija u svrhu dobijanja izbora“, kazala je Bošnjak.
Poslanik DPS-a Danijel Živković podsjetio je da je posmatračka misija OEBS-a ocijenila da su svi izbori održani u fer atmosferi i da su građani mogli slobodno da izraze svoju volju.
„Ko god je imao priliku da vidi kako izgleda vođenje biračkog spiska u MUP-u nije imao nikakvu dilemu da se taj spisak vodi vrlo transparentno i ažurno. Prostora za poboljšanje ima, a od priče o fantomima ostale su samo fantomske priče“, kazao je on.
Živković je kaza o da NVO nisu značajno problematizovale kontrolu birački spisak, već registar o prebivalištu. „U smislu da li postoji jedan broj građana koji imaju prebivalište u Crnoj Gori a da ne žive u Crnoj Gori.Treba da se utvrdi da li ima nešto od te priče o fantomskim biračima. Da se kaže da li u spisku postoji jedan broj nepostojećh građana i da li je neko u MUP vršio krivično djelo. To bi značilo da je više ljudi na više mjesta u više urpavnih pstupaka vršilo krivična djela. Ja sam slušao priče da ima i 100 hiljada fantom birača“, kazao je poslanik DPS-a.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI), Zlatko Vujović, ocjenio je da je ključni problem je povjerenje, odnosno nepovjerenje u birački spisak, i to mnogo više nego što su stvarni problemi.
„Postojeća rješenja za registar prebivališta nisu odgovarajuća. Ako govorimo o fantomima to nisu ljudu koji su duplo upisani u spisak, to bi bili ljudi koji nemaju prebavilašte a u spisku su“, kazao je Vujović i dodao da podaci iz popisa i spiska nisu uporedivi.
„Popis se u nekim zemlljama ne sprovodi nad cijelim stanovništvom. Popis u Crnoj Gori nije uporediv je jer jedno od pravila da u popis nisu uključena lica koja nisu u Crnoj Gori, a nemaju namjeru da se u narednih godinu dana vrate, kao i lica koja su odsutna i nije moguće utvrditi da li će se vratiti.Ja, na primjer, živim sam, popisivači su dolazili, nisam bio tu, opet su dolazili ja nisam bio tu. Ja nisam obuhvaćen popisom ali imam pravo glasa“, istakao je Vujović.
Dodao je da se mora riješiti kako će se ljudi koji nemaju stalno prebivalište isključiti iz spiska.
„Imamo oko 7-8 hiljada građana sa starim ličnm kartama, pretpostavka je da su to ljudi u inostranstvu kojma nije stalo da imaju novi dokument, ali i da su u pitanju osobe preminulE u inostranstvu a da niko nije informisao naše nadležne organe. Mi imamo problem da iako terenski znamo da ta osoba ne živi tu,ne znami kako da je uklonimo iz spiska“, kaže Vujović.
Neka lica bi, možda, preldaže Vujović,trebalo staviti u status mirovanja u biračkom spisku.
„Ili uvesti zakonsku obavezu obnavljanja prebivališta. Ukoliko se ne obnovi, stavlja se u status mirovanja, ako obnovi onda se aktivira. Ako neko nije dolazio u Crnu Goru četiri godine da to obnovi, onda ne treba da glasa“, zaključio je Vujović.
On je ocijeni o i da bi bilodobda za naredne izbore makar birački spisak nije tema. „Veoma je bitno da se promijenila vlast i da oni koji su bili opozicija sada sa pozicije vlasti vide kako se vodi birački spisak“, kazao je Vujović.
