Od toga su za izgubljenu dobit zbog neizdavanja poslovnih prostora tražili 254,5 hiljada eura, a 658,4 hiljada zbog povećanih troškova kredita, PDV-a, izgradnje i pravnog zastupanja. Sindikat i Montas su obavezani da gradu solidarno plate 7,3 hiljade eura za troškove postupka.

Glavni grad su tužili zbog trogodišnjeg čekanja na građevinsku dozvolu, koju su dobili nakon što je taj posao preuzelo Ministarstvo turizma i održivog razvoja i to, kako tvrde, sa istom dokumentacijom koju su predavali i gradu. Prvobitno je Sindikat dobio dozvolu prije devet godina, ali je nije iskoristio navodeći da im je tadašnji vlasnik KAP-a ruski CEAK uzeo novac iz stambenog fonda. Zbog nedostatka novca su dogovorili sa Montasom da preuzme sva ulaganja uz očekivanje da će produženje dozvole biti samo formalnost. Ipak, rečeno im je da je ne mogu dobiti zbog izmjene projekta kojim je predviđena i izgradnja poslovnih prostora.

Tokom postupka su zastupnici Glavnog grada ukazivali da je Sindikat KAP-a bio oslobođen komunalija za izgradnju stanova, a ne poslovnih prostora te da se njihovim predviđanjem orjentisao na sticanje profita, za šta nije bila usmjerena pomoć grada. Direktor Montasa Zdravko Kračković je ukazivao da su na taj način smanjili cijenu stanova, jer je dogovoreno da im sindikat proda poslovne prostore za hiljadu eura po kvadratu, kako bi cijena stanova bila 500 eura po kvadratu.

Apelacioni sud je ocijenio ispravnim stav prvostepenog suda da tužioci nijesu osujećeni u dobijanju dozvole, jer je sindikatu bila izdata dozvola koju u roku od dvije godine nijesu iskoristili. Zakon predviđa da investitoru, koji u tom roku ne započne izgradnju, prestaje to pravo po izdatoj dozvoli. Sudovi su saglasni da u postupanju lokalne samouprave nije bilo prekoračenja, zloupotrebe ili pogrešne primjene ovlašćenja niti da je do eventualne štete došlo zbog njihovog djelovanja te da grad ne može snositi odgovornost za štetu Sindikata zato što nije započeo izgradnju u vrijeme važenja dozvole. Sudovi takođe ukazuju da je odlukom Glavnog grada Sindikatu prenijeto pravo korišćenja zemljišta radi izgradnje stanova, što je uz komunalije bilo njihovo učešće.

- Kako tuženi nije ustupio gradsko građevinsko zemljište za potrebe izgradnje poslovnih prostora, već za izgradnju stambenih objekata, to tuženi nije bio dužan da izda građevinsku dozvolu po tako izmijenjenom projektu – stoji u odluci Apelacionog suda.

Sudovi su utvrdili da Sindikat zbog neizdavanja dozvole nije pretrpio štetu, a da za eventualnu štetu Montasa Glavni grad svakako ne može biti odgovoran, imajući u vidu da nijesu bili u ugovornom odnosu sa njima, već samo sa Sindikatom.