Tema foruma je „Tobacco Harm Reduction - Here for Good“, a odnosio se na smanjenje štetnosti kroz korišćenje sigurnijih nikotinskih proizvoda koji mogu da okončaju eru ''pušenja'' odnosno eru konzumacije klasičnog duvana.
Iako u godinama iza nas imamo više miliona stranica zvaničnih naučnih istraživanja o manjoj štetnosti duvanskih alternativa, planeta i dalje broji preko milijardu korisnika tradicionalnih duvanskih proizvoda.
Lobiranja farmaceutskih kompanija, neosjetljivost svjetskih lidera po pitanju taksativnih politika kao i opšta neiformisanost javnosti, samo su dio problema zbog kojeg tehnološki superiorniji proizvodi i dalje ne dominiraju tržištem. Ipak, glavni razlog neprihvatanja najnovijih naučnih dostignuća stanuje u elementarnom nepoznavanju razlike između nikotina i duvanskog dima - odnosno nedostatka spoznaje da upravo dim uzrokuje većinu oboljenja vezanih za konzumaciju duvana.
Nijedan od tri glavna uzroka oboljelja nije vezan za nikotin
Glavni pokretač konzumacije duvana je nikotin - hemikalija koja izaziva zavisnost. Ipak, kako govori doktor Sudhanšu Patvardan (UK), od tri glavna uzroka obolijevanja od pušenja (rak pluća, COPD i kardiovaskularne bolesti), sva tri primarno nastaju zbog direktne izloženosti pluća karcinogenima u duvanskom dimu.
Nijedno oboljenje, dodaje, ne nastaje isključivo zbog nikotina. Štaviše, nikotin može imati povoljan uticaj na naš organizam.
''Nikotin ubrzava neurološke odgovore, kod neurološkog stresa smanjuje transmisiju zbog čega se smatra biofazičnim modulatorom. Može da stimuliše budnost ali smanji anksioznost i prestimulaciju. Ovo može biti razlog zbog kojeg ljudi u stresnim profesijama više puše od onih koji rade manje stresne poslove. To bi objasnilo zbog čega je veći procenat pušača kod populacije koja živi u slabijim uslovima. Vjeruje se da nikotin pomaže osobama pod stresom da drže pod kontrolom promjene raspoloženja'', kazao je Patvardan.
Nažalost, kako dodaje, potencijali nikotinskih benefita su trenutno u drugom planu zbog duvanskog dima.
On je dodao da, iako nikotin ima povoljna dejstva, nepušaču nikada nije dobra ideja da počne sa konzumacijom duvanskih proizvoda. Međutim, pušači bi definitivno, kako je izložio na panelu, trebalo da razmisle o prelasku na manje štetne alternative.
Alternative daju rezultate
Rikardo Polosa, profesor interne medicine na Univerzitetu Katanije u Italiji podijelio je rezultate studija koje je sproveo u Institutu za istraživanje smanjenja štetnosti, u kojem su pacijenti koristili alternativne duvanske proizvode.
Naime, od 19.353 korisnika, čak 14.409 je prijavilo da se osjeća značano bolje nego u periodu kada su koristili tradicionalne cigarete, 85 odsto je osjetilo poboljšanje u disanju a 73 odsto je prijavilo da ima veću izdržljivost.
''Kod ispitanika koji su tokom istraživanja koristili isključivo alternative klasičnog duvana, je nakon svega pet nedjelja, zabilježen mnogo manji intenzitet kašljanja, a kod velikog broja korisnika je isto, gotovo u potpunosti prestalo. Takođe sproveli smo i intenzivna fizička testiranja a apsolutna većina osoba podvrgnutih istraživanju je pokazala značajna poboljšanja kako u snazi i vremenu trajanja treninga tako i u samom kapacitetu pluća'', kazao je Polosa.
Polosa je podijelio i rezultate istraživanja japanskog tržišta nakon popularizacije duvanskih alternativa.
''Za samo četiri godine, rastom korisnika IQOS-a i ostalih duvanskih alternativa, prodaja klasičnih duvanskih proizvoda je opala za čak 34 odsto'', kazao je on.
Nikotin pomaže kod kognitivnih poremećaja
Doktor Pol Njuhaus, direktor Centra kognitivne medicine na ''Vanderbilt University Medical Center'', prikazao je istraživanja o nikotinu kao terapeutskom dejstvu za kognitivne poremećaje.
Govoreći o rezultatima brojnih, višegodišnjih studija, Njuhaus je učesnicima panela prikazao da stimulacija nikotinskih receptora čini mozak efikasnijim, a pacijenti koji su podvrgnuti studiji funkcionisali su normalnije uprkos smanjenom djelovanju u kognitivnim aktivnostima.
''Dodavanje nikotina kod pacijenata koji ranije nisu reagovali na antidepresivno liječenje, ubrzano je poboljšavalo raspoloženje i smanjilo simptome do normalne norme. Nikotinski receptor poboljšava aktivnost i efikasnost, smanjuje djelovanja i optimizuje uobičajeni mod aktivnosti do poboljšanja brojnih kognitivnih funkcija kao što su pažnja, radna i epizodna memorija koje dozvoljavaju mozgu da nauči i planira efikasnije'', kazao je između ostalog Njuhaus.
Lideri da slušaju nauku
U 2020. i ranoj 2021. sprovedeno je globalno istraživanje u kojem je učestvovalo preko 100.000 ljudi iz iz 113 svjetskih zemalja. Kako je kazao Vilijam Stjuart, predsjednik i osnivač ''Povadoo'', firme koja se bavi istraživanjem javnog mnjenja, dva glavna zaključka su izvedena - povećano je povjerenje u nauku kao i da ljudi nisu sigurni da Vlade njihovih zemalja sprovode savjete naučnika.
''Lideri moraju da slušaju i da pokažu da dijele javno mnjenje u svijetu da nauka može da riješi svjetske probleme na fer i jednak način za sve stanovnike naše planete'', kazao je Stjuart.
Kako je dodao, u drugom velikom istraživanju koje je obuhvatilo 45.000 ljudi iz 22 zemlje, zaključeno je da apsolutna većina punoljetnih osoba vjeruje da odluke koje utiču na društvo i javno zdravlje moraju biti donijete od strane stručnih lica a ne političara.
''Takođe su kazali da lideri moraju da kroje zakone na bazi naučnih regulacija i činjenica kako bi išli u korak sa tehnološkim napretcima i inovacijama. Ljudi žele činjenice, a edukacija je kritična naročito kada su u pitanju teme koje su nove, kompleksne i manje razumljive'', istakao je Stjuart.
Dezinformacije i nedostatak informacija su, dodaje Stjuart, opasna kombinacija.
''Kada ljudi nemaju informacije više su podložni dezinformacijama. Smanjenje duvanskog rizika je pravi primjer. U istraživanju koje smo sproveli prethodnog ljeta, gotovo pola pušača je pogrešno vjerovalo da električne cigarete i proizvodi koji zagrijavaju duvan su jednako ili više štetni od klasičnih cigareta. Upitani zbog čega nisu prešli na alternative, trećina je kazala da nije imala nikakve informacije o električnim cigaretama. Ovo istraživanje je pokazalo zbunjenost javnosti kada su u pitanju proizvodi bez dima što najbolje govori o bitnosti edukacije po ovom pitanju'', kazao je Stjuart.
Kako je zaključio, nedostatak edukacije uzrokuje stvaranje pogrešnih politika.
''Čini mi se da je najveći problem nedovoljno shvatanje uloge nikotina. Kako bi vidjeli značajne promjene u polju smanjenja štetnosti duvana, moramo pružiti što više naučno relevantnih podataka i šire edukovati javnost po ovom pitanju'', zaključio je Stjuart.
