- Poslovnik Skupštine, iako kao akt prepoznat u Ustavu Crne Gore ima dodatnu snagu i težinu od skupa normi kojima se regulišu nadležnosti, rad i procedure nekog državnog organa, pokazao se kao nedovoljan i nedostatan pravni okvir. Kroz praksu se došlo do zaključka da se određene norme poslovnika nisu pokazale dovoljno adekvatnim za njihovu pravilnu i dosljednu implementaciju - naveo je Bečić.
Kontrolna, odnosno nadzorna uloga parlamenta je, prema njegovim riječima, neopravdano potisnuta. Tokom dosadašnje parlamentarne prakse nadzorna uloga Skupštine, kako je ocijenio, nije našla svoju afirmaciju u jednom od najvažnijih segmenata za naše društvo - kontrola budžeta.
- Zakon o budžetu u formi predloga mora se dostaviti Skupštini najkasnije do 15. novembra tekuće godine, a da se taj rok, iz manje ili više opravdanih razloga iz godine u godinu prolongira, što u konačnom ostavlja nedovoljno vremena za kvalitetno razmatranje jednog od najvažnijih akata koje usvaja Parlament. Osim toga, uspješno ostvarivanje nadzorne funkcije u ovoj oblasti podrazumijeva permanentno praćenje, tokom čitave godine, potrošnje i realizacije budžeta, ali i svih aktivnosti koje se vezuju za kreiranje nacrta budžeta od strane potrošačkih jedinica. Nažalost, i ovo izostaje - ističe Bečić.
Prvi pokazatelji novog saziva, odnosno, kako je rekao, "činjenica da 97 odsto poslanika nema svoje partijske kolege u Vladi, očekivanje da će čelna mjesta u skupštinskim radnim tijelima zauzeti predstavnici nikad većeg broja različitih političkih partija, kao i primjeri zajedničkih obraćanja šefova poslaničkih klubova vlasti i opozicije Vladi, već sada pokazuju da nadzorna i kontrolna funkcija parlamenta jača".
Sadašnji politički i društveni trenutak parlamentarizma u Crnoj Gori, kako je rekao, i u funkcionalnom i u institucionalnom smislu dostigao je viši nivo koji iziskuje jedan drugačiji normativni pristup.
- Najbolja normativna rješenja često nisu sama po sebi dovoljna ako izostane njihova adekvatna primjena, naročito ako ne postoji obaveznost njihovog poštovanja, kao što je, na primjer, nerijetko bio slučaj da se poslanicama i poslanicima uskraćuje pristup podacima od značaja za ostvarivanje njihove funkcije. Možda još gori primjeri su oni u kojima je taj pristup bio selektivan u smislu onog šta i kome je nešto trebalo dostaviti. Zbog toga, teško možemo govoriti o autoritetu institucije kada iza njenog najvišeg legitimiteta ne stoje norme koje ga podupiru - smatra Bečić.
U Skupštini Crne Gore je, kako je podsjetio, obrazovana radna grupa koju čine predstavnici svih klubova poslanika, a koja intenzivno radi na analizi poslovničkih procedura i pravila, sagledavajući sve uočene nedostatke ako bi kreirala bolja i pavednija rješenja koja će biti neuporedivo više primjenjiva.
- Sljedeći korak ove radne grupe, u moguće nešto izmijenjenom sastavu, je upravo rad na donošenju Zakona o Skupštini. Uvjeren sam da će se tada urediti i sva ona druga otvorena pitanja, pravne praznine i dileme, tako da ćemo slobodno moći da kažemo da će Crna Gora donošenjem tako važnog zakona ostvariti istinski demokratski iskorak - ističe Bećić.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk kazao je da je cilj konferencije da pokrene diskusiju o pravcima unapređenja regulisanja rada Parlamenta, ali i učešća civilnog društva, građana i građanki u radu institucije.
Govoreći o Zakonu o Skupštini istakao je potrebu da se Zakonom preciznije definišu i razgraniče nadležnosti između grana vlasti i normativno uredi politički sistem i obezbijedi pravna sigurnost.
- Takođe se može unaprijediti obaveza izvještavanja o zaključcima Skupštine, ali i urediti izvještavanje o realizaciji obaveza u okviru procesa pregovora sa Evropskom unijom. Za bolji parlamentarni nadzor treba propisati i sankcije za rukovodioce državnih organa koji ne dostavljaju informacije Skupštini u predviđenim rokovima. To su samo neke od preporuka koje su proizašle iz našeg višegodišnjeg praćenja rada parlamenta - kazao je Muk.
Koordinatorka programa za Zapadni Balkan Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED) Tanja Dramac Jiries kazala je da je ovaj projekat izuzeto bitan u bitno vrijeme, da bi parlament bio više od pukog instrumenta za legalizaciju vladinih odluka, kao i da mora u potpunosti iskoristiti svoju ulogu u kontroli funkcionisanja Vlade, a u ime građana koji su izbarali predstavnike u tom tijelu.
- U svim izvještajima o napretku zemalja koje teže biti članice EU, Evropska komisija redovno ističe potrebu za daljim jačanjem kontrolne funkcije parlamenta. Jedan od ciljeva ovog projekta je upravo doprinijeti stvaranju nove organizacione kulture parlamenta - kazala je koordinatorka NED-a za Zapadni Balkan.
