Politika

Političke promjene u Srbiji bude nadu za region, ali suštinski zaokret tek treba dokazati

Batrićević: Iz perspektive Crne Gore još je rano za slavlje zbog promjene vlasti u Srbiji

"Ovaj film smo već gledali“, kazao je Batrićević

Google

Dodaj Analitiku među omiljene izvore na Google-u

Batrićević: Iz perspektive Crne Gore još je rano za slavlje zbog promjene vlasti u Srbiji Foto: CGO
Portal AnalitikaIzvor

Pobjeda Studentske liste u Srbiji je pobjeda nad režimom koji je gušio slobode, svađao zemlju sa susjedima i koji je bio duboko kriminalizovan. Ta pobjeda budi nadu za regionalno pomirenje, ali uz oprez, jer nas to uči dosadašnje iskustvo.

Ovo su poruke sa treće radne sesije regionalne konferencije PLENUM 2026, koji Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizuje zajedno sa Regionalnom akademijom za razvoj demokratije (ADD) iz Novog Sada, Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Evropskim fondom za Balkan (EFB).

Na panelu „Stabilnost u regionu: koliko je region sigurniji nakon izbora u Srbiji i Bosni i Hercegovini?” novinar Adnan Rondić razgovarao je sa Sašom Magazinovićem, poslanikom u Parlamentarnoj skupštini BiH, dr Nemanjom Batrićevićem, saradnikom u nastavi na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, i Nadom Kolundžijom, nekadašnjom poslanicom u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

„Režim koji smo imali nije bio samo režim koji je gušio slobode. To je bio režim koji je sijao mržnju, svađao zemlju sa kim je god stigao, naročito sa susjedima. To je bio režim koji je duboko kriminalizovan. Svaka zemlja ima mafiju, ali Srbija je imala mafiju na vlasti“, kazala je Nada Kolundžija, uz napomenu da, nakon pobjede Studentskog pokreta, predstoji težak posao odbrane slobode.

Batrićević je ocijenio je da promjene u Srbiji predstavljaju pozitivan korak.

„No,iz perspektive Crne Gore još je rano za slavlje i zaključke o njihovim dugoročnim efektima. Moj je utisak da se u Crnoj Gori češće mijenja intenzitet političkih procesa nego njihova suština. Ovaj film smo već gledali i imali smo situacije u kojima liberalne snage u Srbiji dobiju na značaju“, kazao je Batrićević.

Govoreći o mogućem uticaju promjena u Srbiji na Crnu Goru, istakao je da bi unutrašnji politički sukobi i borba za prevlast mogli usmjeriti pažnju srpskih političkih aktera na unutrašnja pitanja, čime bi se smanjio prostor za dosadašnje djelovanje prema Crnoj Gori.

„Vučić je izgradio neobičan spoj političke moći, kontrole medija i povezanosti sa kriminalnim strukturama, zbog čega je i Crna Gora bila na udaru. Nove vlasti neće raspolagati istim resursima, čak i ako budu imale takve namjere, i mislim da je to važan faktor“, naveo je Batrićević.

Ipak, upozorio je da promjena vlasti sama po sebi ima ograničene domete i da ne mora nužno donijeti suštinsku promjenu političkog odnosa Srbije prema Crnoj Gori.

„Iz ugla Crne Gore, taj odnos je uvijek bio isti. Možda na procese u Srbiji gledam previše iz naše perspektive, ali zbog istorijskog iskustva i trauma postoji i određena doza skepse. To, međutim, ne znači da sam skeptičan prema dugoročnim efektima aktuelnih promjena“, pojasnio je Batrićević.

„Građani Srbije su na izborima jasno pokazali protiv čega su glasali, ali još nije sasvim izvjesno za kakvu su političku alternativu dali podršku. Definitivno znamo da su ljudi glasali protiv Vučića, njegove bahatosti i kriminalizovanog režima, u kojem je kriminal dostigao takve razmjere da je praktično normalizovan“, ocijenio je Saša Magazinović, dodajući da je i Milorad Dodik, kao Vučićev blizak saveznik, bio jedan od faktora koji su dodatno mobilisali birače, posebno mlade. On smatra da su i pojedini stariji građani, koji bi inače podržali Vučića, svojim neizlaskom na izbore doprinijeli njegovom porazu.

Osvrćući se na odnos Vučića i Dodika, ocijenio je da je njihovo političko savezništvo praktično završeno već u izbornoj noći, kada je Dodik počeo da uspostavlja kontakte sa pobjednicima izbora. Podsjetio je da je Dodik i ranije mijenjao političke saveznike u Srbiji, navodeći primjer Borisa Tadića.

„Dodik je prije svega trgovac, sa istančanim osjećajem za političko preživljavanje. Kada mu se suzi manevarski prostor, njegov odgovor je da napadne još agresivnije“, kazao je Magazinović. Smatra da su Dodikovi aktuelni zahtjevi neostvarivi, ali da se njegova izborna podrška ne smije zanemariti, uz ocjenu da bi njegov rezultat bio znatno lošiji da su izbori u Srbiji prethodili onima u BiH.

Kolundžija podlaći da se preko noći ne može desiti pomirenje i regionalni mir, ali je sigurna da će, ukoliko Srbija prođe stabilna kroz proces promjene vlasti, to značiti i potpuno drugačiji odnos prema susjedima, regionu i evropskim vrijednostima.

„Nije odnos Srbije prema BiH i Crnoj Gori bio zasnovan na realnim interesima Srbije. Ni Miloševićeva, ni Vučićeva vlast to nije zasnivala na interesima Srbije, već je to koristila kao sredstvo da bi čuvala vlast. Iza svake te nacionalističke vlasti se dešavala ogromna pljačka. Zato im je trebao neprijatelj unutar Srbije, ali su neprijatelji bili i Crna Gora i Bosna i Hrvatska“, ocijenila je ona.

Kolundžija je kazala da razumije oprez države regiona prema tom pitanju, ali da vjeruje i da treba malo popustiti sa pritiskom.

„Čak iako imamo neke tonove koji podsjećaju na neku prošlost ne treba se hvatati za njih. Svaki pritisak da se jasno izjasne o pitanjima koja su lomna mogu proces da preokrenu. Većina građana u Srbiji ne doživljava Crnogorce, Bosance, Hrvate kao neprijatelje, ali indoktriniranost kojoj su izloženi kod ljudi stvara strah. Oslobađanje od tog straha će osloboditi i odnose u regionu“, poručila je Kolundžija.

Batrićević je podsjetio na to da su identitetska pitanja u Srbiji duboko povezana sa nacionalnim mitovima i političkim obrascima koji nadilaze pojedinačne vlasti i njihove mandate.

„Svjestan sam činjenice da je Srbija duboko kriminalizovano društvo, ali bih drugačije postavio redosljed prioriteta, jer borbu protiv korupcije ne vidim kao najvažnije pitanje. Jedna strana i dalje odbija da prihvati suverenitet drugih. Ako je najviše što od Srbije možemo čuti kada je riječ o Crnoj Gori poruka da to pitanje ostavimo za kasnije, onda je razumljivo što postoji nepovjerenje“, kazao je Batrićević

Govoreći o budućnosti regionalnih odnosa, Magazinović je istakao da ne očekuje da će nova vlast u Srbiji odmah priznati genocid u Srebrenici.

„Iskorak bi bio da prestane relativizacija ratnih zločina i zločinaca, kako bismo vidjeli da li se zaista uspostavlja nova politika koja neće ugrožavati susjede. A za ubuduće bi važno bilo da prestanemo jedni druge retraumatizirati“, zaključio je Magazinović.

Zapratite nas
Najnovije vijesti, svakog dana, na vašim omiljenim aplikacijama.
Portal Analitika