Barska plovidba (BP) je uplatila 1,6 miliona dolara kineskoj Eksim banci za otplatu kredita za kupovinu dva broda „Bar“ i „Budva“ – kazao je Pobjedi izvršni direktor te kompanije Boris Mihailović.
Ipak, kako je naveo, to je dio prve polugodišnje rate koja iznosi 1,78 miliona dolara, a Mihailović očekuje da će ostatak od 183.800 dolara uplatiti narednih dana kada im na račun legne uplata od najamnine broda ,,Budva“.
Dug
I ova rata, koja je dospjela na naplatu 21. januara, kao i prethodna isplaćena je iz sopstvenih sredstava Barske plovidbe.
- Nakon uplate kompletne januarske rate dug prema Eksim banci će biti 23,3 miliona dolara, što znači da je do sada po osnovu kredita za brodove plaćeno ukupno 34,8 miliona dolara – kazao je Mihailović.
Boris Mihailović
Na pitanje Pobjede koliko je Barska plovidba do sada samostalno platila Eksim banci, a koliko država, Mihailović navodi da je država u situacijama kada kompanija nije imala sredstava za otplatu kredita platila 9,44 miliona dolara, dok je Barska plovidba samostalno izmirila dio duga od 25,3 miliona dolara.
- Država je do sada četiri puta platila po 1,5 milion eura da bi Barska plovidba dodala nedostajuća sredstva do punog iznosa rate i izmirila obaveze prema Eksim banci za polugodišnje rate u 2019. i 2020. godini. Osim toga, država Crna Gora je iz budžeta izvršila i dvije direktne uplate u julu 2024. godine i januaru 2025. godine – kazao je Mihailović.
Barska plovidba će kredit otplaćivati do početka 2033. godine kada dospijeva posljednja rata u iznosu od 1,56 miliona dolara.
Nezakonita državna pomoć
Iako je Barska plovidba pred Upravnim sudom pokušala da poništi rješenje Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koje se odnosi na povraćaj neusklađene državne pomoći za garanciju i otplatu kredita Eksim banci za kupovina brodova ,,Bar“ i ,,Budva“, Upravni sud je početkom prošle godine tu tužbu odbio. Tada je iz Agencije za zaštitu konkurencije saopšteno da je riječ o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći. Na pitanje Pobjede da li ova kompanija vraća državi dug po tom osnovu, nijesmo dobili konkretan odgovor.
- Rukovodstvo Barske plovidbe je u stalnom kontaktu kako sa resornim ministarstvom tako i sa Ministarstvom finansija u iznalaženju načina da, sa jedne strane, preduzeće nastavi sa daljim poslovanjem i radi na održanju i razvoju pomorske privrede, a sa druge strane, da se dogovori način izmirenja obaveza preduzeća prema državi Crnoj Gori – naveo je Mihailović. Prošla godina je za poslovanje Barske plovidbe, kako je ranije kazao Pobjedi, bila relativno stabilna.
- Nakon izazovne 2024. godine kada smo imali redovne desetogodišnje remonte koje smo sami finansirali u vrijednosti od oko 3,5 miliona dolara i niske ugovorene vozarine od 10.500 dolara dnevno, što je prouzrokovalo nemogućnost plaćanja rata za kredit, ušli smo u relativno stabilniju 2025. godinu kada smo usljed veće vozarine i već plaćenog remonta imali bolju poziciju – kazao je ranije Mihailović našoj redakciji, dodajući da očekuje da godinu završe u plusu preko tri miliona eura.
Brodove su za ovu godinu iznajmili danskoj kompaniji Norden po istoj cijeni kao i prošle godine, 11.500 dolara dnevno, uz umanjenje od pet odsto za brokersku proviziju. Mihailović je ranije kazao Pobjedi da je uslov za dalji razvoj kompanije restrukturiranje.
- Ukoliko se ne bi uradio kvalitetan plan restrukturiranja duga koji bi pratio adekvatan investicioni plan, kompanija bi sigurno kroz šest do sedam godina doživjela sudbinu Crnogorske plovidbe. Ovo prosto zbog činjenice da bi postojeći brodovi već bili stari i ne bi mogli biti osnova za održavanje kompanije likvidnom – kazao je ranije Mihailović, dodajući da bi taj plan trebalo da pripremi Vlada ili da nađe strateškog partnera koji bi finansirao biznis plan.
Država Crna Gora je zajedno sa Fondom PIO, Zavodom za zapošljavanje i Razvojnom bankom sa 52 odsto većinski vlasnik Barske plovidbe.
Crnogorska plovidba ostala bez brodova
Prošla godina bila je posebno burna za drugu državnu brodarsku kompaniju Crnogorska plovidba, koja je u sto postotnom vlasništvu države. Ta kompanija i država su isplatili sve rate Eksim banci za kupovinu brodova ,,Kotor“ i ,,21. maj“, ali je Crnogorska plovidba ipak je lani prodala ta dva broda za ukupno 13,2 miliona dolara, odnosno oko 11,2 miliona eura. Odluku o prodaji brodova ,,Kotor“ i ,,21. maj“ Vlada je, na prijedlog Ministarstva pomorstva, donijela na jednoj od brojnih elektronskih sjednica.
Brodovi Crnogorske plovidbe su tokom prošle godine u više navrata zadržavani u svjetskim lukama zbog tehničkih neispravnosti i kašnjenja sa isplatom zarada pomorcima. I dok su iz Ministarstva pomorstva i Crnogorske plovidbe sve vrijeme tvrdili da je stanje na brodovima izuzetno loše i to tokom samog procesa prodaje, dio stručne javnosti je bio skeptičan smatrajući da se s razlogom u javnosti plasiraju takve informacije.
Prvo je Ministarstvo pomorstva najavilo krivične prijave zbog lošeg stanja brodova, a onda je uslijedila i krivična prijava Sindikata pomoraca i to protiv članova Vlade koji su glasali za prodaju brodova, te odgovornih u resorima pomorstva i finansija i Crnogorskoj plovidbi.
Pobjedi su iz Ministarstva pomorstva kazali da su prošlog ljeta podnijeli krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva Crnogorske plovidbe, koje je na inicijativu ministra Filipa Radulovića prethodno smijenjeno. Cilj je, kako su kazali, da se ispita i utvrdi eventualna krivična odgovornost u vezi sa lošim poslovanjem i poslovnim odlukama.
- Krivična prijava je podnijeta Specijalnom državnom tužilaštvu koje je nadležno da sprovede potrebne radnje i donese odluku o daljem toku postupka. U ovom trenutku nemamo saznanja o ishodu krivične prijave – kazali su ranije iz Ministarstva pomorstva.
S druge strane, SDT-u je stigla prijava i Sindikata pomoraca početkom novembra prošle godine u kojoj je traženo da se utvrde sve činjenice u vezi prodaje brodova ,,Kotor“ i ,,21. maj“. Predložili su da se izuzme kompletna dokumentacija o procjeni vrijednosti brodova i njihovoj prodaji te da se angažuju nezavisni međunarodni pomorski i finansijski vještaci kako bi se sprovela revizija stručnih procjena vrijednosti brodova, uslova ponuda i ekonomske opravdanosti same prodaje, ali i utvrdila visina pričinjene štete i eventualna krivična odgovornost.
Iz Ministarstva pomorstva su Pobjedi nedavno saopštili da je kompanija Crnogorska plovidba od starta bila loše strateški pozicionirana uz stalno gomilanje dugova. Dodaju da je u takvim okolnostima i realnoj opasnosti od prinudne zapljene broda, Crnogorska plovidba bila prinuđena da proda brodove ,,u skladu sa tržišnim uslovima i ponudama koje su u tom trenutku bile dostupne“.
- Te odluke bile su rezultat konkretne finansijske situacije kompanije, a ne odraz odnosa države prema pomorstvu kao strateškoj grani – kazali su ranije Pobjedi iz Ministarstva pomorstva.
