O kapitalnom izdanju „Barskog glagoljskog misala“ govorili su: mr Ivan Jovović- predsjednik Ogranka Matice crnogorske u Baru, Aleksandar Radoman-književni kritičar i Stevo Vučinić-publicista i pisac predgovora knjige, a moderator programa je bila Mila Čordašević, prof. književnosti.
Ovo luksuzno opremljeno reprint izdanje na staroslovenskom jeziku iz 1905. godine su prošle godine objavili NVO „Ivan Mažuranić” i Fond za manjine Crne Gore a za izdavače su potpisani Marko Ćulafić i Dr. Miroslav Marić.Pripremu i štampanje ovog izdanja uradili su Ivan Kern i Kujević štamparija iz Rožaja.
Riječ je o luksuzno opremljenom reprintu trećeg izdanja „Barskog glagoljskog misala“ na staroslovenskom jeziku (Rim, 1905), objavljenog prošle godine u suizdavaštvu NVO „Ivan Mažuranić“ i Fonda za manjine Crne Gore. Kao najvažnija katolička crkvena knjiga, glagoljski Misal je bio namijenjen potrebama Dukljansko-barske nadbiskupije i kao takav nedostupan široj javnosti. Njegov značaj je utoliko veći što predstavlja pobjedu staroslovenskog jezika kao bogoslužbenog nad latinskim, za koju se, u dogovoru i uz pomoć nadbiskupa Šimuna Milunovića, izborio crnogorski knjaz Nikola. Da bi izašla u susret austrougarskoj diplomatiji, koja se tome protivila, Sveta stolica u Rimu je, u cilju približavanja istočne i zapadne crkve, 1890. godine odobrila da se Misal štampa glagoljskim slovima, koja su bila nerazumljiva narodu. Sve pripreme za štampanje Misala glagoljicom uradio je hrvatski filolog i sveštenik Dragutin Antun Parčić, zbog čega ga nazivaju i Parčićevim glagoljskim misalom. Skoro cjelokupno prvo izdanje (Rim, 1893) otkupio je austrougarski poslanik pri Vatikanu, a nekoliko primjeraka upućenih u Crnu Goru je izgubljeno, pa je 1896. godine štampano drugo i 1905. treće izdanje. Pojava glagoljskog Misala na staroslovenskom jeziku imala je velikog odjeka na južnoslovenskom prostoru i šire, a prvi put je u Crnoj Gori korišćen 01. januara 1895. godine na liturgiji u katedrali u Starom Baru, koju je služio arcibiskup Šimun Milinović, a kojoj su prisustvovali narodi sve tri vjeroispovijesti.
