Ukoliko se primijeni "Euro model" u Crnoj Gori, inflacija će u 2027. godini biti na nivou od 12 do 13 procenata, ocijenila je profesorica Ekonomskog fakulteta Maja Baćović.
"Na bazi podataka strukturne biznis statistike u Crnoj Gori (Monstat), koji pokazuju da troškovi zarada čine 60 odsto bruto dodajne vrijednosti privrede u Crnoj Gori, uz pretpostavku da će prosječne bruto zarade rasti oko 20 odsto, i da će preduzeća manji dio rasta troškova prenijeti na smanjenje operativnog viška, procjena je da će rast zarada kreirati inflaciju iz domaćih izvora od oko 10 odsto. Ako tome dodamo uvoznu inflaciju od najmanje 2–3 odsto, očekuje se da će inflacija u Crnoj Gori, ukoliko se primijeni "Euro model", biti na nivou 12–13 odsto u 2027. godini", pojasnila je Baćović za "Dan".
Istakla je da analiza uticaja "Euro modela" na inflaciju nije bazirana samo na crnogorskom primjeru.
"Dijelom sličan primjer povećanja minimalnih zarada primijenjen je u Mađarskoj 2001. godine, kada je minimalna zarada neočekivano povećana 60 odsto unilateralnom odlukom, bez tripartitnog dogovora sa socijalnim partnerima. Razlika u odnosu na crnogorski model je u tome što je povećana samo jedinstvena minimalna zarada, i nije praćena fiskalnim mjerama (ukidanje doprinosa). Bez obzira na to, prosječni trošak rasta zarada u Crnoj Gori je moguće i veći, jer se predviđa uvođenje minimalne zarade za sve obrazovne kategorije. Efekte povećanja minimalne zarade u Mađarskoj analizirali su Peter Harasztosi i Attila Lindner, čiji je rad "Who Pays for the Minimum Wage?" (Ko plaća rast minimalne plate) objavljen 2019. godine u časopisu American Economic Review, koji je jedan od vodećih naučnih časopisa u svijetu u oblasti ekonomije. Njihova analiza troškova i prihoda pokazala je da najveći dio tereta povećanja minimalne zarade plaćaju potrošači kroz više cijene proizvoda i usluga (oko 75 odsto), dok ostatak (oko 25 odsto) plaćaju vlasnici preduzeća kroz niži profit. Pokazali su da uticaj rasta minimalne zarade značajno varira zavisno u sektorima, i da je manje izražen na lokalnom tržištu, ali je snažan u izvoznom i prerađivačkom sektoru, gdje se domaće firme suočavaju sa stranim konkurentima, pa je rast cijena vodio gubitku konkurentnosti i otpuštanju radnika. Zaposlenost u preduzećima koja su u potpunosti zavisila od minimalne zarade opala je za oko 10 odsto u periodu od četiri godine, odnosno od 290 hiljada radnika koji su primali minimalne zarade, njih 30 hiljada je izgubilo posao. S obzirom na veličinu i strukturu mađarskog tržišta rada, ovo se smatra malim uticajem na nezaposlenost, ali je u Crnoj Gori broj zaposlenih čije zarade su ispod-prosječne značajno veći. Zabilježen je značajan rast kapitalne imovine, što sugeriše da su preduzeća supstituisala radnu snagu kapitalom (tehnologijom/mašinama)", kazala je Baćović.
Profesorica je ukazala da primjena "Euro modela" vodi rastu fiskalnog deficita koji nije jednokratan, tako da je poreska intervencija u nekom trenutku neminovna.
"Da li će se ona realizovati kroz rast stope PDV-a ili nekom drugom poreskom prekompozicijom, još uvijek nije jasno. Ukoliko dođe do rasta stope PDV-a, taj rast će se direktno prenijeti na cijene, i dodatno doprinijeti inflaciji u Crnoj Gori. Budžetski prihodi bi u slučaju primjene "Euro modela" u 2027. godini bili i inflatorno uvećani (rast cijena vodi rastu prihoda od PDV-a), ali bi se taj efekat smanjio u narednoj godini, pa bi bilo realnije očekivati rast poreza godinu dana kasnije, što ne umanjuje negativan efekat takve mjere, samo ga odlaže", poručila je Baćović.
Prema njenim riječima, stiče se utisak da je u Crnoj Gori, prilikom analiziranja mjera ekonomske politike, pažnja usmjerena dominantno na kratkoročni rast standarda i stabilnost javnih finansija.
"Dugoročni rast crnogorske ekonomije nije moguć bez investicione aktivnosti. Stoga je upitno koliko je Crna Gora privlačna investiciona destinacija ako se kreiraju politike čiji primarni ciljevi nisu rast proizvodnje i dohotka, već njegova redistribucija", navela je Baćović.
Kako je kazala, primjena "Euro modela" uticala bi na rast zarada i rast dohotka, ali je u ovom slučaju rast troškova zarada privrede veći u odnosu na prethodne modele, što povećava rizik od rasta nezaposlenosti.
"Dodatno, potpuno ukidanje doprinosa za penziono osiguranje dodatno bi stvorilo pritisak na javne finansije i uvećalo deficit budžeta, ne samo jednokratno. Reakcije poslovnih udruženja i kritike na račun nepredvidljivosti poslovnog ambijenta nisu dobar signal investitorima, kao ni inflatorna očekivanja, koja će destimulisati štednju i akumulaciju u Crnoj Gori", poručila je ona.
Bićemo neotporniji na krize
Baćović navodi da je teško pouzdano procijeniti rast broja nezaposlenih u Crnoj Gori kao posljedicu "Euro modela".
"Svakako je očekivano da on bude vidljiv jedino u sektoru privrede, jer ne očekujem da će u javnom sektoru doći do smanjenja broja zaposlenih, naročito ne u izbornoj godini. U privredi, promjena zaposlenosti zavisiće od reakcije tržišta na više cijene proizvoda i usluga. Pad tražnje od oko pet odsto vodio bi padu zaposlenosti u privredi od oko dva odsto minimalno (3–4 hiljade zaposlenih). Svakako je zabrinjavajuća i opreznost poslodavaca prilikom novog zapošljavanja, što se negativno odražava na mlađu radnu snagu", rekla je Baćović.
Na pitanje o novoj svjetskoj krizi i njenom uticaju na Crnu Goru, navela je da očekivani rast fiskalnog deficita i deficita spoljnotrgovinske razmjene ne čini Crnu Goru, čija ekonomija se znatno oslanja na prihode od turizma, otpornijom na krize.
