Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore (Ombudsman) ocijenio je da su izjave paroha Srpske pravoslavne crkve, Mijajla Backovića, koji je u emisiji „Slobodna zona“ na TV Prva kazao da su "Hrvati u Boki - projekat", imale obilježja javnog govora kojim se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih Rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati.
Ombudsman Backoviću preporučuje da ubuduće u javnim istupima afirmiše vrijednosti dijaloga, uvažavanja različitosti i prava svakog pojedinca i zajednice na slobodno izražavanje nacionalnog i vjerskog identiteta
"Iz medijskog članka proizilazi da je paroh Backović u navedenoj emisiji kazao: "Moram se vratiti malo unazad i kazati da do Drugog svjetskog rata u Boki Rimokatolici uvijek govore da su Bokelji, ili Srbi. Ivo Andrić i Meša Selimović o tome svjedoče. Onda je u ovom projektu nastupila kroatizacija bokeljskih Rimokatolika i oni su se nasilno gurali da postanu Hrvati. Vidite kada dođu zvaničnici Hrvatske da dođu da posjete hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad bi Adrijan Vuksanović i ostali pogledali ko su im bili prađedovi znali bi da nisu bili Hrvati. Ne osporavam pravo da se izjašnjavaju kako žele, ali govorim o projektu. Zato se pominje Morinj, a ćuti o Lori", navodi se u odluci koju potpisuje zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Nerma Dobardžić.
Dodaje da da je u cilju utvrđivanja pravno relevantnih činjenica i okolnosti Zaštitnik zatražio preko Mitropolije crnogorsko-primorske da se paroh Mijajlo Backović odredi prema osporenim izjavama koje je iznio u emisiji “Slobodna zona”, a koje su osudili brojni zvaničnici i predstavnici organa vlasti, odnosno da nas obavijesti da li osporene izjave smatra pogrešnim.
"Paroh Mijajlo Backović se nije izjasnio ni nakon upućenog ponovnog zahtjeva (urgencije), niti je iznio razloge zbog kojih nije postupljeno ili eventualno nije bilo moguće odgovoriti", navodi se u mišljenju Ombudsmana.
U predmetu odlučivanja postavljeno je, dodaju, pitanje da li je paroh Backović iznijetim stavovima u emisiji „Slobodna zona“ zloupotrijebio pravo na slobodu izražavanja.
"S tim u vezi, za ukazati je da pravo na slobodu izražavanja povlači sa sobom dužnosti i odgovornosti z člana 10 stav 2 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda a koje, za lica koja predstavljaju vjersku zajednicu i uživaju ugled i poštovanje šire zajednice, poprimaju poseban značaj jer se od njih opravdano očekuje opreznost u ostvarivanju slobode izražavanja u svim slučajevima gdje bi se dovelo u pitanje eventualno kršenje prava i sloboda drugih, odnosno drugih vrijednosti zbog kojih se sloboda izražavanja može ograničiti", navodi se u mišljenju.
Zaštitnik podsjeća na sadržinu odredbe člana 47 Ustava Crne Gore, koji garantuje pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način, koje pravo se može ograničiti samo pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožava javni moral ili bezbjednost Crne Gore.
Zaštitnik ocjenjuje da su izjave paroha Mijajla Backovića, izrečene u televizijskoj emisiji sa nacionalnom frekvencijom, imale obilježja javnog govora kojim se dovodi u pitanje identitet jedne manjinske nacionalne zajednice, odnosno kojim se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih Rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati.
"Iako je paroh formalno naveo da ne osporava pravo pojedinaca na slobodno izjašnjavanje, cjelokupan kontekst i sadržaj izjava („projekat“, „nasilno gurani“, dovođenje u pitanje porijekla pripadnika hrvatske nacionalne zajednice) imaju potencijal da proizvedu osjećaj omalovažavanja, nepripadanja, stigmatizacije i isključenja", navodi se u mišljenju.
Ovakve izjave, prema mišljenju Zaštitnika, ne doprinose javnoj raspravi od opšteg interesa na način koji bi bio utemeljen na međusobnom poštovanju i toleranciji, već mogu produbiti etničke i vjerske podjele u multietničkom društvu kakvo je crnogorsko.
"S tim u vezi, sloboda izražavanja, zajemčena članom 10 Evropske konvencije, podložna je ograničenjima i kada se njome krše prava drugih, uključujući pravo na dostojanstvo i slobodno izražavanje nacionalnog identiteta. Dakle, javne ličnosti imaju pojačanu odgovornost, što se analogno može primijeniti i na vjerske autoritete koji slobodu izražavanja ne mogu koristiti za osporavanje prava drugih na jednakost i dostojanstvo, a upotrijebljenom terminologijom paroha, poput one “projekat” implicira se neautentičnost identiteta jedne manjinske nacionalne zajednice", navodi se u mišljenju.
Zaštitnik ocjenjuje da predmetne izjave prelaze granice dozvoljene kritike i istorijskog ili političkog mišljenja, te da nijesu u skladu sa standardima demokratskog društva zasnovanog na pluralizmu, toleranciji i međusobnom uvažavanju.
"Zbog toga, Zaštitnik u kontinuitetu ukazuje na potrebu uzdržanosti i posebne odgovornosti javnih ličnosti i vjerskih predstavnika prilikom javnih istupa, naročito kada se oni odnose na pitanja identiteta i prava nacionalnih manjina. Zaštitnik dodatno podsjeća da je poštovanje različitih nacionalnih i vjerskih identiteta temeljna vrijednost ustavnog poretka Crne Gore i standard koji proizilazi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i prakse Evropskog suda za ljudska prava", navedeno je u mišljenju.
Dodaju da, uzimajući u obzir specifične okolnosti, odnosno da je sporne stavove javno iznio paroh Mitropolije crnogorsko-primorske koji, shodno svom pozivu i činu, ima potencijal da utiče na vjerujući narod i zajednicu u kojoj služi, te da se od crkvenih predstavnika očekuje da budu obazrivi i umjereni u konstatacijama koje mogu imati karakter da izazivaju i podstiču na mržnju i netoleranciju, to Zaštitnik ocjenjuje da su stavovi kojima se negira i/ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih Rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, odnosno navodi da su Hrvati u Boki projekat nespojivi sa vrijednostima demokratije i ljudskih prava, te stoga, shodno članu 17 Konvencije, ne može uživati zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10 Konvencije, zbog čega daje preporuke Backoviću.
"Da se u budućim javnim istupima, naročito u medijima sa nacionalnom pokrivenošću, uzdrži od izjava kojima se dovodi u pitanje autentičnost, porijeklo ili identitet pripadnika bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice, imajući u vidu da takve izjave mogu objektivno proizvesti osjećaj omalovažavanja, negiranja identiteta i povrede dostojanstva pripadnika manjinskih nacionalnih zajednica. Da ubuduće, imajući u vidu svoj vjerski autoritet, javnim istupima afirmiše vrijednosti dijaloga, uvažavanja različitosti i prava svakog pojedinca i zajednice na slobodno izražavanje nacionalnog i vjerskog identiteta", preporuke su Ombudsmana parohu SPC.
