Zdravlje

Backović: Koronu ćemo zaustaviti tek kada vakcinišemo i djecu

Da bi se stavila tačka na širenje pandemije covid-19, pored sticanja kolektivnog imuniteta, neophodno je vakcinisati i djecu. Dok ih ne vakcinišemo i ne zaštitimo, koronavirus imaće "rezervoar" kroz koji će moći da cirkuliše i da živi dalje, kazala je za Gradski radio istraživačica i doktorica biohemije i molekularne biologije na Pasterovom institutu u Francuskoj Marija Backović.

Backović: Koronu ćemo zaustaviti tek kada vakcinišemo i djecu Foto: Foto: Screenshot/YouTube
Gradski radio PodgoricaIzvor

"U Americi su već testirali Fajzer i Moderna vakcine na djeci uzrasta od 12 do 16 godina. Prošle sedmice objavljeni su preliminarni rezultati koji pokazuju da je, i kada je riječ o djeci, vakcina veoma efikasna, potpuno sigurna i bezbjedna", kazala je Backović.

Amerikanci, kaže, planiraju da sa vakcinacijom još i mlađe djece započnu početkom 2022. godine.

"To je važan faktor o kojem moramo da razmišljamo, jer bez toga teško da ćemo zaustaviti pandemiju", ističe Backović.

Za sticanje kolektivnog imuniteta, dodaje, procjenjuje se da je potrebno da se vakciniše između 60 i 70 odsto stanovništva.

"S obzirom na pojavu britanskog soja koji se lakše prenosi, američki stručnjaci prosjenjuju da je za kolektivni imunitet potrebno čak 80 odsto vakcinisanog stanovništva", rekla je Backović.

Sve vakcine koje su do sada provjerene i odobrene, uključujući i Astra Zeneka, su, naglašava, potpuno efikasne protiv koronavirusa, uključujući britanski soj.

"Kod južnoafričkog i brazilskog soja virusa još nemamo pouzdane podatke, ali preliminarna istraživanja pokazuju da vakcine imaju donekle slabije dejstvo u smislu sprečavanja bolesti koja pokazuje simptome. To ne znači da vakcine nisu efikasne uopšte", ističe Backović.

Iako se u medijima iznose mišljenja različitih stručnjaka, uzročna veza između vakcine AstraZeneka i pojave tromboze, tvrdi, nije dokazana i za sada ne postoji.

"Vakcina AstraZeneka je sigurna, ali, kao i kod svake vakcine, postoji mala vjerovatnoća da nešto loše može da se desi. U Crnoj Gori je mnogo veći rizik da dobijete covid-19, da završite u bolnici i da to dobije fatalan ishod nego da to uzrokuje vakcinacija AstraZenekom ili nekom drugom vakcinom. Moja majka je juče primila tu vakcinu i ako sam nju tako savjetovala, istu poruku šaljem i drugima", poručila je Backović.

Mutacije koronavirusa su nešto što, kaže, treba da očekujemo i da se na to naviknemo. 

"Ne plašim se mutacija virusa, ali se plašim ljudi koji ne nose maske kako treba ili ih ne nose uopšte i koji ne vjeruju da Korona postoji. To me plaši", kazala je Backović.

Zato je, dodaje, važna uloga medija i novinara koji moraju znati da prepoznaju prave izvore, izaberu pouzdane i provjerene informacije i prenesu ih na pravi način.

"Problem u Crnoj Gori, ali i Francuskoj, je to što se izgubio jedinstveni glas koji bi mogao da bude jedan izvor uvijek provjerenih informacija. Prošle godine je to fantastično radio crnogorski Institut za javno zdravlje koji je, ne znam zašto, nestao sa scene", rekla je Backović.

U Institutu za javno zdravlje postoje, dodaje, fantastični epidemiolozi koji bi mogli ljude da edukuju.

"Umjesto njih sada u medijima imate samozvane eksperte koji nemaju nikakve veze sa naukom, ali imaju mišljenje o Koroni i vakcinaciji. Takvima je veoma opasno davati prostor u medijima", kazala je Backović.

Poruke o javnom zdravlju u vrijeme pandemije, dodaje, trebalo bi da budu kratke, jasne i konzistentne.

"Kada danas govorite jedno, sjutra drugo, prekosjutra treće, a ne objasnite šta se promijenilo, gubite povjerenje i mogućnost da se prave informacije prenesu na pravi način", zaključila je Backović

Portal Analitika