Glavni savjetnik predsjednika Vlade Milojka Spajića Branko Krvavac tokom prošle godine je, pored plate, tokom više mjeseci primao dodatne naknade iz čak tri komisije, iako Zakon o sprječavanju korupcije (ZSK) propisuje da javni funkcioner u slučaju višestrukog angažmana u radnim tijelima može u istom mjesecu ostvariti prihod po osnovu rada u jednom takvom tijelu.
"Danu" su iz Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) kazali da je u toku provjera izvještaja o prihodima i imovini Branka Krvavca, te da će u okviru toga biti ispitano i poštovanje člana 11 Zakona o sprečavanju korupcije.
I dok iz Vlade tvrde da dodatni angažmani glavnog premijerovog savjetnika nijesu obuhvaćeni zabranama iz ZSK-a, sagovornici "Dana" ocjenjuju da ostavljanje pravnih praznina u zakonima u praksi daje mogućnost da javni funkcioneri postupaju na način koji prevashodno zadovoljava njihov lični interes, te da postojanje osnova za isplatu kroz neki drugi propis ne znači automatski da javni funkcioner može primiti naknadu bez ograničenja koja za njega propisuje ZSK.
Iz imovinskog kartona Branka Krvavca za prošlu godinu može se zaključiti da je taj javni funkcioner, pored redovne plate za rad u Vladi Crne Gore, koja je lani prosječno iznosila 1.536 eura, tokom cijele godine ostvarivao dodatne prihode koji su se, zavisno od mjeseca, kretali od 451 do 1.317 eura mjesečno (sveukupno). Krvavac je tokom cijele godine obavljao funkciju predsjednika Komisije za polaganje stručnog ispita za rad u državnim organima, gdje mu je mjesečna naknada iznosila 451 euro. Potom je od aprila plaćan za angažman u Komisiji za polaganje stručnog ispita za rad u oblasti sporta, a naknada je iznosila 433 eura. Još jedan plaćeni angažman dobio je u septembru – u Komisiji za praćenje implementacije programa i načina stručnog osposobljavanja i usavršavanja u oblasti javnih nabavki, gdje mu mjesečna naknada iznosi 433 eura. Riječ je o tijelima koja formiraju organi vlasti – ministarstva javne uprave, sporta i finansija. Krvavac je stoga u periodu od aprila do decembra, pored plate, imao dva dodatna mjesečna prihoda istovremeno, a od septembra tri. Osim plate i tri naknade, Krvavac je u decembru imao još jedno primanje iz budžeta – varijabilu u iznosu od 438 eura.
Iz Vlade su, odgovarajući na pitanja "Dana", naveli da angažmani u ispitnim komisijama, kao i angažmani koji se odnose na stručno osposobljavanje i usavršavanje, nijesu obuhvaćeni zabranom iz člana 11, stav 4 ZSK, imajući u vidu njihovu prirodu i svrhu. Navode da je Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, u članu 26, stav 3, propisano da se ograničenja u pogledu primanja naknada ne odnose na angažmane u ispitnim komisijama.
„Ovo se naročito odnosi na angažman ispitivača u okviru Stručnog ispita za rad u državnim organima za III i IV nivo kvalifikacije obrazovanja, na predmetu "Osnovi javnih finansija", kao i na angažman ispitivača u okviru Stručnog ispita za rad u oblasti sporta, na predmetu "Osnovi poznavanja finansijskog poslovanja i izrade finansijskih izvještaja". Navedeni angažmani nemaju za svrhu pružanje podrške organu vlasti u vršenju njegovih zakonom utvrđenih nadležnosti, već predstavljaju obavljanje posebnih stručnih poslova koji podrazumijevaju provjeru i ocjenjivanje stručnog znanja kandidata. Naknada se u tim slučajevima ostvaruje po osnovu konkretno izvršenog stručnog rada, odnosno angažmana ispitivača, a ne po osnovu samog članstva u komisiji ili drugom radnom tijelu“, objasnili su iz Vlade.
Saradnik na programima u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Nikola Obradović kaže da odnos člana 11 Zakona o sprječavanju korupcije (ZSK) i člana 26 Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru treba posmatrati kroz razlikovanje pravnog osnova za isplatu naknade od ograničenja koja proizlaze iz statusa javnog funkcionera.
„Član 26 Zakona o zaradama omogućava određene naknade, uključujući one za rad u ispitnim komisijama i drugim propisanim tijelima. Međutim, postojanje osnova za isplatu ne znači automatski da javni funkcioner može primiti naknadu bez ograničenja koja za njega propisuje ZSK. U tom smislu, član 11 ZSK predstavlja posebnu normu koja uređuje dopuštene dodatne angažmane i prihode javnih funkcionera, kao i ograničenja njihovog ostvarivanja. Zakon o zaradama uređuje sistem primanja u javnom sektoru, dok ZSK posebno uređuje obaveze i ograničenja koja proizlaze iz statusa javnog funkcionera. Zato ove odredbe ne treba tumačiti kao međusobno isključive, već povezano“, rekao je Obradović za "Dan".
On ističe da višestruka primanja javnog funkcionera nijesu sama po sebi zabranjena, ali otvaraju i važno pitanje integriteta i odgovornog odnosa prema javnom novcu.
„CGO cijeni da postojanje osnova za naknadu prema članu 26 Zakona o zaradama ne derogira samo po sebi ograničenje koje ZSK propisuje za javnog funkcionera. Drugačije tumačenje omogućilo bi da se ograničenje na jednu naknadu praktično zaobiđe imenovanjem u različite komisije i druga tijela organa vlasti, čime bi se obesmislila svrha te odredbe“, naglasio je Obradović.
Napominje da nije nužno riječ o koliziji dvije zakonske norme – jedna može uspostaviti osnov za naknadu, dok druga propisuje posebno ograničenje njenog ostvarivanja kada je primalac javni funkcioner.
„Ocjena zakonitosti konkretnog slučaja i eventualne povrede ZSK u nadležnosti su ASK, koja bi trebalo da zauzme jasno i obrazloženo stanovište kako primjena ovih odredbi ne bi zavisila od različitih tumačenja. Međutim, iza pravnog postoji i jednako važno pitanje integriteta: kada javni funkcioner tokom svog redovnog radnog vremena učestvuje u radu komisije ili drugog tijela i za to prima dodatnu naknadu, treba jasno odgovoriti da li je za to isto vrijeme već plaćen kroz svoju redovnu zaradu. Ako jeste, onda više nije riječ samo o tome šta zakon formalno dopušta, već da li je opravdano da se isti sat rada iz javnih sredstava plaća dva puta ili čak više puta“, istakao je Obradović.
Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović objašnjava da Zakon o sprječavanju korupcije jasno propisuje da se u istom mjesecu mogu ostvariti prihodi samo u jednom radnom tijelu, pri čemu se to članstvo veže za stalna ili povremena radna tijela. Ona dodaje da ovo zakonsko rješenje ne predviđa izuzetke, ali bi se moglo postaviti pitanje da li jednokratna radna tijela (za jedan zadatak) potpadaju pod povremena radna tijela, ili se to u praksi može šire tumačiti.
Mrdović objašnjava da izuzetke u odnosu na ovo rješenje iz Zakona o sprječavanju korupcije uvodi drugi propis – Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i to, kako dodaje, ne samo za ispitne komisije, već i za komisije za projekte od državnog interesa, ali i one formirane posebnim odlukama ili zakonima.
„Svakako da bi Zakon o sprječavanju korupcije trebalo da bude lex specialis kada je riječ o ograničenjima u obavljanju funkcija javnih funkcionera, ali se u praksi to suštinski svodi na ono što budu odluke sudova kada su te stvari u pitanju, jer su sudovi ti koji "presijecaju". Ukazaću i da je veliki problem u našem pravnom sistemu ostavljanje zakonskih odredbi nepotpunim, što onda u praksi daje mogućnost da javni funkcioneri postupaju na način koji prevashodno zadovoljava njihov lični interes“, kazala je Mrdović za "Dan".
Smatra da se obesmišljava norma iz Zakona o sprečavanju korupcije ako se kroz normu drugog zakona funkcionerima može dati prostor za primanje većih broja naknada na mjesečnom nivou.
Po ZSK ostvarivao jednu naknadu
Iz Vlade su kazali da je Krvavac, shodno Zakonu u sprječavanju korupcije, pravo na naknadu u jednoj komisiji tokom 2024. ostvario u Savjetu za privatizaciju, a 2025. u Komisiji za praćenje implementacije programa i načina stručnog osposobljavanja i usavršavanja u oblasti javnih nabavki, nakon prestanka članstav u Savjetu.
„Stoga bi prilikom primjene navedene odredbe trebalo praviti razliku između članstva u komisijama i drugim radnim tijelima koja imaju savjetodavnu, koordinacionu ili drugu funkciju podrške organu vlasti u vršenju njegovih nadležnosti, s jedne strane, i angažovanja stručnih lica radi obavljanja konkretnih poslova ispitivanja, ocjenjivanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja, s druge strane“, smatraju u izvršnoj vlasti.
Funkcija ne smije biti platforma za akumuliranje naknada
Obradović naglašava da javna funkcija ne bi smjela da postane platforma za akumuliranje naknada iz javnih izvora.
„Čak i kada postoji formalni pravni osnov za pojedinačnu isplatu, javnost ima pravo da zna za koji je konkretan dodatni rad funkcioner dodatno plaćen i da li je taj rad obavljen van vremena za koje već prima zaradu. To je pitanje integriteta, odgovornosti i elementarnog poštovanja javnog novca“, rekao je Obradović.
