"Crna Gora treba odlučno da raskine sa retrogradnim politikama i pokaže da je spremna da završi pregovore i zatvori sva poglavlja, jer se odugovlačenjem mnogo toga može promijeniti", rekao je u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E poslanik Evropskog parlamenta Vladimir Prebilič.
Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da se bilateralna pitanja sa Hrvatskom mogu odvojiti od evropskog puta Crne Gore.
Slovenija je, podsjeća Prebilič, takođe imala otvorena pitanja sa Hrvatskom i nakon njenog ulaska u Evropsku uniju, pa činjenica da Crna Gora i Hrvatska imaju neriješena pitanja nije presedan.
„Bilo bi dobro, ukoliko je moguće, da se stvari riješe prije ulaska u samu Evropsku uniju. Najvažnije je da Crna Gora ubrza proces pristupanja EU po svaku cijenu, jer sada još postoji spremnost ostalih članica da Crna Gora što prije uđe. Ako se ova prilika propusti ili se previše odugovlači, mnogo toga može da se promijeni. Najvažnije je da Crna Gora uradi sve što je moguće i da Hrvatska ne pokušava da je zaustavi na evropskom putu“, rekao je Prebilič.
Posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen vidi kao snažan politički signal i generacijsku šansu, jer je, kako kaže, potvrđeno da su vrata EU širom otvorena, ali da podrška više neće biti blanko.
„Crna Gora treba odlučno da raskine sa nekim politikama koje ja nazivam retrogradnim i da dokaže da je spremna da završi sve pregovore i zatvori sva poglavlja. Važna su i pitanja vladavine prava. Potrebno je uraditi sve da pravna država zaživi, da se zakoni primjenjuju, policija ne politizuje, a sudovi budu neutralni i samostalni. Mislim da je ovo istorijska šansa za Crnu Goru da proces dovede do kraja i uđe u Evropsku uniju“, kazao je Prebilič.
Dodao je da u budžetu Evropske unije za narednih sedam godina već postoji stavka koja se odnosi na Crnu Goru, što, prema njegovim riječima, pokazuje da je sa strane EU urađeno ono što je potrebno.
„Zaista ne bi bilo dobro da se ova šansa propusti“, istakao je.
Poručio je da proces ulaska u EU ne smije biti predmet dnevne politike, pa ni u Crnoj Gori ne bi trebalo prokockati istorijsku šansu zarad, kako kaže, malih političkih poena.
Podsjetio je da je i slovenačko društvo bilo podijeljeno na lijeve i desne partije i političare, ali da ih je evropsko pitanje ujedinilo.
„Moj savjet Crnoj Gori je da nijedan političar i nijedna politička stranka nijesu važniji od šanse i budućnosti Crne Gore“, poručio je Prebilič.
Govoreći o odnosu prema prošlosti, kazao je da nije očekivao da će se u Crnoj Gori ponovo govoriti o osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću i preispitivati njegova uloga.
„Sa jedne strane imamo istorijski revizionizam, a sa druge pokušaje redefinisanja toga ko su pravi saveznici. Tu prije svega mislim na spoljnu politiku Crne Gore. Potrebno je jasno raskinuti sa nekim politikama. Orijentacija Crne Gore treba da bude samo jedna – prema Evropskoj uniji, uz poštovanje i življenje vrijednosti na kojima EU počiva“, naglasio je Prebilič.
Podsjetio je da su nakon ratova devedesetih donesene sudske presude i da je, kako kaže, jasno utvrđeno ko je šta radio i kakve su bile posljedice tih djela.
„Ne mogu da razumijem zašto bi se nešto relativizovalo ili revidiralo. Istoriju treba ostaviti istoričarima, a politička elita treba da se okrene pitanjima koja već danas treba rješavati i reformama koje su potrebne građanima Crne Gore kako bi imali bolji život“, istakao je.
Prebilič smatra da ne bi smjelo da se dogodi da neka država zbog sopstvenih interesa blokira drugu državu koja želi da postane članica Evropske unije, te da veto ne bi trebalo da bude sredstvo za zaustavljanje procesa pristupanja.
„Pitanje veta je veoma teško i neće biti riješeno u kratkom roku. I među državama članicama postoji podjela između onih koje podržavaju ukidanje veta u pojedinim oblastima, među kojima je i proširenje, i onih koje tome nijesu sklone. Čak i ako Savjet EU usvoji odluku o pristupanju neke države, potrebno je da se ona ratifikuje i u parlamentima država članica“, rekao je Prebilič.
Govoreći o nacrtu plana pripreme Evropske unije za proširenje, koji podrazumijeva i desetogodišnji nadzor nad novim članicama, Prebilič je ocijenio da je jedan od ključnih razloga za pojačani nadzor način korišćenja evropskih fondova.
„Na osnovu iskustava iz ranijih proširenja, poput slučaja Mađarske, Evropska unija nastoji da podrobnije nadzire nove članice, posebno kada je riječ o namjenskom korišćenju sredstava“, kazao je.
Prebilič vjeruje da Crna Gora u tom pogledu ne bi trebalo da ima problema.
„Siguran sam da u slučaju Crne Gore neće biti takvih problema. Mislim da je ovaj proces pristupanja već na dobrom putu i da je transparentan sa obje strane. Evropska komisija i države članice, međutim, žele da propišu period od deset godina tokom kojeg bi postojala kontrola i nadzor kako ne bi došlo do nazadovanja“, zaključio je Prebilič.
