Crna Gora ne bi smjela da dočeka izbornu godinu bez kompletnog Ustavnog suda, poručila je predsjednica najviše sudske instance Snežana Armenko, navodeći da sud ne može biti potpuno funkcionalan bez svih sedam sudija.
Komentarišući to što se Skupština još ne izjašnjava o dva kandidata za sudiju Ustavnog suda koje je predložio predsjednik države, Armenko je agenciji MINA kazala da ne smije biti društveno, ni politički prihvaćeno da sastav manji od sedam sudija predstavlja funkcionalan sud.
“Kao što je Skupština bila zabrinuta zato što je u jednom periodu funkcionisala sa jednim poslanikom manje od broja koji je predviđen Ustavom, isto tako ne smije biti društveno i politički prihvaćeno, da svaki sastav manji od sedam sudija koliko je propisano Ustavom, predstavlja potpuno funkcionalan Ustavni sud”, kazala je Armenko.
Ona je navela da u suprotnom, nekompletan sastav sudija prilikom odlučivanja može ishodovati nedonošenjem odluke u slučaju podijeljenog mišljenja, što se, kako je dodala, na kraju uvijek pripisuje Ustavnom sudu uz epitet političkog suda.
Upitana da li je sud spreman na potencijalno veći broj ustavnih žalbi, s obzirom na to da će naredne godine biti održani parlamentarni izbori, Armenko je pocrtala neophodnost kompletnog Ustavnog suda.
“Crna Gora ne bi smjela da dočeka izbornu godinu bez kompletnog sastava Ustavnog suda. Na taj način rizikuje se da se dođe u mogućnost da se ne proglasi izborni rezultat zbog nedonošenja konačne odluke Ustavnog suda”, poručila je Armenko.
Prema njenim riječima, samo kompletan Ustavni sud je garant da će odluka biti sigurno donijeta.
"Crnogorska politička scena postaje sve složenija i zahtjevnija, a činjenica da se prema novom zakonskom rješenju, u istom danu održavaju i lokalni i parlamentarni izbori, daje mi za pravo da očekujem da će izborni postupak biti veoma izazovan za Ustavni sud”, kazala je Armenko.
Ona je navela da, ukoliko samo u jednom predmetu Ustavni sud bude podijeljen u glasovima povodom određenog izbornog pitanja i samim tim bude u nemogućnosti da donese konačnu odluku, doći će do blokade izbornog procesa i to zbog nečega što se tom sudu ne može staviti na teret.
Armenko je podsjetila da se takva situacija dogodila 2022. na lokalnim izborima u Podgorici, gdje je šest mjeseci vlast bila u tehničkom mandatu do izbora novih sudija.
„To nije dobra poruka koju Crna Gora treba da pošalje u godini pristupanja Evropskoj uniji (EU) gdje treba da pokažemo posvećenost uspostavljanju osnovnih demokratskih principa i vladavine prava, kroz potpuno funkcionalan Ustavni sud u izbornom procesu”, smatra Armenko.
Ona je istakla i da se bez izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije, ne može zasnovati nadležnost Ustavnog suda u slučaju izbornih žalbi.
„Jer je potrebno da prethodno postoji odluka ovog tijela kojom se odbacuje ili odbija prigovor”, rekla je Armenko.
Armenko je, odgovarajući na pitanje o dinamici rada Ustavnog suda i Programu rješavanja predmeta za ovu godinu, kazala da su u oblasti normativne kontrole predmeti iz 2018. godine već riješeni, osim jednog koji zahtijeva sveobuhvatnu analizu.
Ona je rekla da se trenutno radi na predmetima iz 2019.
“U oblasti ustavnih žalbi, trenutno su najstariji predmeti iz 2024. godine, koji će biti riješeni u skladu sa Programom već do 1. jula. Dakle, u drugoj polovini godine, najstariji predmeti koje će Ustavni sud obrađivati u oblasti ustavnih žalbi biće predmeti iz prošle godine, što je rezultat koji nema niti jedan sud u regionu”, kazala je Armenko.
Govoreći o slučajevima u kojima javnost iščekuje odluku, Armenko je kazala da su svjesni da društvenu realnost zaokupljuju i aktuelni predmeti.
Prema njenim riječima, Ustavni sud će u mjeri mogućeg, s obzirom na njegovu popunjenost i kadrovske kapacitete, uporedo rješavati i te predmete.
Ona je rekla da je sud u pojedinim predmetima pokazao da itekako umije da prepozna predmete od društvenog i javnog interesa i da im pristupi sveobuhvatno, analitično i pravovremeno.
Armenko je tu istakla predmete povodom ocjene ustavnosti Odluke o utvrđivanju tarife po kojoj se obračunavaju naknade za vršenje usluga koje obavlja Centralna banka, Granskog kolektivnog ugovora u oblasti prosvjete, Sporazuma u oblasti turizma i razvoja nekretnina zaključenim između Crne Gore i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Politički pritisci
Komentarišući navode/ocjene dijela javnosti da je Ustavni sud pod političkim uticajem parlamentarne većine, Armenko je poručila da svaki sudija svojim integritetom treba da razuvjeri javnost o tome.
“Razuvjeravanje javnosti o Ustavnom sudu kao političkom sudu je proces u kojem treba da učestvuje svaki sudija pojedinačno svojim integritetom, sa jasno izraženim stavovima iza kojih čvrsto stoji”, istakla je Armenko.
Ona je rekla da je velika intelektualna i profesionalna satisfakcija što Ustavni sud ima institut izdvojenog mišljenja, čime se omogućava svakom sudiji da se njegov glas čuje, ne samo kada se ne slaže sa odlukom, već i onda kada dodatno ima potrebu da pojasni razloge svog glasanja.
“Integritet koji će dati izdvojeno mišljenje, ali i omogućavanje održavanja javnih sjednica povodom određenih pitanja od interesa za javnost, upravo su načini da javnost sudi o postojanju ili nepostojanju političkog uticaja na svakog od sudija”, kazala je Armenko.
Sporazum sa UAE
Upitana da li je uočila razočaranje kod građana nakon što Ustavni sud nije donio odluku o ustavnosti Sporazuma Crne Gore sa UAE, Armenko je kazala da građani imaju pravo da budu razočarani.
„Ali i ja sam, ne zbog stavova mojih kolega koje uvažavam, već zbog nemogućnosti da predmet takvog značaja dobije konačan epilog i da se ispita njegova usklađenost sa Ustavom na jedinoj relevantnoj instanci za ovu vrstu ocjene ustavnosti u Crnoj Gori“, dodala je Armenko.
Ona je kazala da građani treba da znaju da rezultat glasanja „3:3“ sudijama Ustavnog suda predstavlja opterećenje, jer je, kako je dodala, njihova dužnost da svako vijećanje i odlučivanje povodom predmeta dobije epilog.
Armenko je navela da je taj predmet najubjedljivije pokazao koliko je izazovno da Ustavni sud funkcioniše sa manje od sedam sudija, uprkos njegovoj težnji da tako složen predmet riješi na najkvalitetniji način, uz održavanje javne rasprave i sagledavanje bogate prakse regiona i zemalja članica EU.
„Taj predmet najbolje potvrđuje koliko je neophodno da Ustavni sud u svakom trenutku bude kompletan“, smatra Armenko.
Ona je, osvrćući se na skoro dvije godine otkad je na čelu Ustavnog suda, kazala da je tokom tog perioda naišla na mnoge prepreke kada su u pitanju reforme suda.
„Ali vjerujem da danas javnost prepoznaje da je Sud otvoreniji nego što je ikad bio od svog postojanja, što znači da je spreman da svoje odluke podvrgne ocjeni i sudu stručne i laičke javnosti”, rekla je Armenko.
Ona je kazala da je biti predsjednica Ustavnog suda privilegija ali i velika odgovornost.
„I svakako da osjećam lični pritisak, da nastavim da jačam instituciju, što nije moguće bez konkretne podrške zakonodavne i izvršne vlasti”, dodala je Armenko.
Prema njenim riječima, odgovornost je još veća pri činjenici da sedam sudija Ustavnog suda odlučuje o pravima više od 600 hiljada građana.
„Lično nastojim da svaki put kada glasam protiv određene odluke izdvojim mišljenje, kako bi građani bili upoznati koji stručni stavovi su me opredijelili da budem u manjini ili u konačnom u jednini. Smatram to svojom odgovornošću, ali i odgovornošću ostalih sudija”, rekla je Armenko.
