Njemačka kancelarka se utrkuje s vremenom kako bi pobijedila koronavirus prije nego što joj prestane mandat u septembru. Mnogo toga usmjereno je protiv nje.
Njemačka se bori da suzbije najnoviji talas pandemije. Rast infekcija vođen je novom, zaraznijom varijantom virusa koja je prvi put identifikovana u Ujedinjenom Kraljevstvu, a koja je postala dominantna u Njemačkoj početkom marta.
Uticajno njemačko interdisciplinarno udruženje za intenzivnu njegu i hitnu medicinu upozorilo je da većina jedinica za intenzivnu njegu u zemlji radi punim kapacitetom ili blizu njega. U ponedjeljak je broj Njemaca koji su umrli od virusa premašio 80.000.
Novo zaključavanje
I tako, dok Velika Britanija napreduje u ostvarivanju plana ponovnog otvaranja, a u SAD se raduju ljetu slobode, Njemačka se suočava sa još jednim snažnim zaključavanjem, a Njemci se pitaju kako je sve pošlo po zlu.
Kai Archajmer, profesor političkih nauka sa Univerziteta u Majncu, rekao je da je zemlja postala žrtva sopstvenog uspjeha.
„Početni odgovor Njemačke bio je odlučan, uspješan i zasnovan na nauci“, rekao je za CNN.
Zemlja, a posebno Merkel, pohvaljena je zbog načina na koji se izborila s prvim talasom pandemije. Dok je virus razarao Evropu, Njemačka je držala epidemiju pod kontrolom. Njene bolnice su čak mogle da prime pacijente Covid-19 iz susjedne Francuske.
„Ovaj rani uspjeh doveo je do određenog samozadovoljstva“, rekao je Archajmer. „Političari su bili vrlo nevoljni da ponovo uvedu mjere zaključavanja.
Merkel se borila protiv ovog oklijevanja, njen pristup zasnovan na podacima sukobljavao se sa političkom realnošću na terenu. Iz više pokušaja nije uspjela da ubijedi lidere 16 njemačkih saveznih država da su potrebna dodatna ograničenja da bi se suzbila epidemija. Dok je Merkel na čelu savezne vlade, čelnici saveznih država su ti koji su odgovorni za sprovođenje mjera zaključavanja.
Najsramotniji trenutak za Merkel je bio krajem marta, kada je bila primorana da napravi potpuni zaokret na strogom zaključavanju koje je željela da nametne zemlji tokom Uskrsa. Rekla je da je zaključavanje neophodno zbog brzog širenja novih sojeva virusa. Dan kasnije i nakon mnogo kritika, poništila je odluku rekavši da je nije moguće sprovesti. Zatražila je od nacije oproštaj i rekla da je zabuna „pojedinačno i samo moja greška“.
„Kancelarka Merkel je naučnica iz oblasti prirodnih nauka i ona zna da naučnici znaju samo ono što znaju u tom trenutku, npr. oni mogu govoriti o onome što je trenutno, možemo reći da su jedan i jedan dva, ali ne znamo da li će jedan i jedan biti dva i sjutra, tako da moramo biti oprezni“, rekao je Gero Neugebauer, politikolog sa Berlinskog slobodnog univerziteta. „Dakle, na nacionalnom nivou, ona daje smjernice državama i stanovništvu, i kaže, uradićemo to i to, ali se oslanjamo na rezultate naučnog procesa.
Neugebauer je rekao da ovaj pristup nije ponovljen na državnom nivou, gdje su se političari osjećali primoranijima da udovolje očekivanjima ljudi.
Glasači ne žele nova ograničenja
Od presudne je važnosti da su se mnogi regionalni lideri suočili sa ili se još suočavaju sa izborima – i oni su i te kako svjesni činjenice da nakon godinu proživljavanja pandemije glasači više ne žele ograničenja.
„Ljudi su se umorili od toga i političari to znaju“, rekao je Volfgang Merkel (nije povezan s kancelarkom), profesor političkih nauka na berlinskom Univerzitetu Humboldt. „Nijesu pokušali da primijene mjere koje su predložili naučnici i epidemiolozi, jer su se plašili da će iscrpjeti strpljenje ljudi.
Dvije države, Baden-Virtemberg i Rajna-Palatinat, održale su svoja regionalna birališta u martu. Merkelova stranka pretrpela je velike gubitke u obe. Još četiri države - Meklenburg-Zapadna Pomeranija, Saksonija-Anhalt, Tiringija i Berlin - održaće regionalne izbore u narednih šest mjeseci, a savezni izbori dolaze u septembru.
Otpor na državnom nivou ostavio je Merkel da se prepire. Dugogodišnja kancelarka je uvijek favorizovala izgradnju konsenzusa i vođenje iz sredine, što ovog puta nije uspjelo. „Njemački politički sistem je decentralizovan i ima mnogo tačaka veta, pa je nakon početnog jednoobraznog odgovora reakcija na drugi talas bila mnogo nevoljnija i pohabanija“, rekao je Archajmer.
Mnogo bi bolje izgledala u istorijskim udžbenicima da nije odslužila posljednji mandat
Suočena sa rastućom krizom, Merkel je prošle nedjelje uvela novi hitni zakon koji saveznoj vladi daje veća ovlašćenja da nameće ograničenja. Prema predloženom zakonu, koji još treba da odobri parlament, mjere zaključavanja širom zemlje automatski bi se pooštrile ako sedmodnevna stopa incidencije koronavirusa poraste iznad 100 na 100.000 ljudi.
Neugebauer je rekao da je greška Merkel bila što je sačekala do sada da dođe do promjene. „Ovaj proces je mogao biti izveden na jesen prošle godine. Ali umjesto toga, razgovarali su o bolnicama, o brojkama, govorili su o ljudima koji umiru, ali nijesu ništa odlučili“, rekao je on.
Upitan za komentar na kritiku vladinog rešavanja krize, portparol njemačke vlade osvrnuo se na Merkelovu izjavu u parlamentu u petak, gde se zalagala za promenu zakona.
„Moramo zaustaviti treći talas pandemije i zaustaviti brzi porast broja novih slučajeva. Da bismo to konačno postigli, moraćemo usmjeriti snage saveznih, državnih i lokalnih vlada i vlasti bolje nego što smo to učinili nedavno“, rekla je kancelarka Bundestagu.
„Ne možemo ignorisati hitnost, ne možemo ljekare i medicinske sestre ostaviti same, jer oni ne mogu sami pobijediti virus, čak i uz najbolje medicinske vještine i samopožrtvovane napore“, rekla je ona.
Spašavanje njenog nasljeđa
Merkel je više puta rekla Njemcima da se nada da će, kada na jesen ode s funkcije, najgore vež proći.
Takođe je obećala da će svima biti ponuđena bar jedna doza vakcine Covid-19 do septembra, zalog koji je pretrpio veliki udarac zbog problema sa snabdjevanjem.
„Ako me pitate šta je pošlo po zlu, sigurno je postojao pokretač, a to je neuspjeh Evropske unije da efikasno i brzo nabavi vakcinu... Ovo je označilo preokret u Njemačkoj, tada su političari u Njemačkoj postali nervozni“, rekao je Volfgang Merkel.
Rekao je da EU nije sama u suočavanju sa krivicom. „Njemačka je predsedavala Savjetom Evropske unije, tamo su imali predstavnike koji su sjedjeli u Komisiji“, objasnio je on.
Kancelarka Merkel je ranije priznala propuste u brzini uvođenja vakcine, ali je rekla da i dalje očekuje da će 50 miliona Njemaca dobiti barem jednu dozu vakcine do kraja juna.
Šta god se desi u narednih pet mjeseci, u velikoj mjeri će odrediti buduće nasljeđe Merkel.
„Lični rejting Merkel i dalje je relativno visok, ali očigledno je reputacija savezne vlade pogodila, a povjerenje u odgovor Njemačke na pandemiju je opalo“, rekao je Archajmer. Dodao je da dugotrajna zdravstvena vanredna situacija nije način na koji bi Merkel željela da završi svoj mandat, uprkos činjenici da veliku krivicu snose državni premijeri.
Kao četvoročlanu kancelarku, Merkel često upoređuju sa još dvojicom dugogodišnjih poslijeratnih lidera, Konradom Adenauerom i Helmutom Kolom.
Volfgang Merkel rekao je da su posljednje dvije godine pokazale slabost njemačkog sistema, koji kancelarima omogućava neograničen broj mandata.
„Mnogo bi bolje izgledala u istorijskim udžbenicima da nije odslužila posljednji mandat“, rekao je, dodajući da se istorija ponavlja. „Izgubljeno je vrijeme, vidjeli smo to tokom posljednje dvije godine Konrada Adenauera i sa Helmutom Kohlom, koji je takođe vladao 16 godina, a posljednje dvije godine nije imao moć da utiče na politiku."
Neugebauer je dodao da je buduće nasljeđe Merkel mnogo slabije definisano od nasljeđa Adenauera ili Kola. Prvi je bio kancelar „zapadne integracije“ koji je Njemačku vratio u evropske strukture moći, a drugi „kancelar ponovnog ujedinjenja“.
„Za kancelarku Merkel je rečeno da bi mogla da postane 'kancelarka za evropske integracije', a zatim će biti 'kancelarka za čovječanstvo', kada je rekla da su 'izbjeglice dobrodošle', a sada ima priliku da postane 'kancelarka koja je pobijedila pandemiju'“, rekao je Neugebauer.
„Opasnost je, naravno, u tome što će pandemije i dalje biti nakon septembra“, dodao je on.
