„Ženski klub Skupštine Crne Gore prepoznao je femicid kao ekstremni oblik nasilja nad ženama i jedno od najozbiljnijih društvenih pitanja koje se pod hitno mora rješavati“, kazala je u razgovoru za Portal Analitika članica Kolegijuma Ženskog kluba i predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Jelenka Andrić.
Smatra da smanjenje broja femicida i njegovo iskorjenjivanje mora da postane zajednički cilj cijelog društva jer je, dodaje, potrebna sistemska i koordinisana akcija.
„Zato mi u Ženskom klubu pokrećemo inicijative koje će doprinijeti boljoj prevenciji nasilja i efikasnijoj zaštiti žena, uključujući i podršku u uspostavljanju specijalizovanih službi i kriznih mehanizama za žene u riziku. Moram da dodam da je Odboru za rodnu ravnopravnost ova tema bila u fokusu u prethodnom periodu. Sedamnaesto zasijedanje Ženskog parlamenta je bilo posvećeno ovoj temi, kao i kontrolno saslušanje resornih ministara, još u martu prošle godine“, podsjetila je Andrić.
Imamo podršku ministra pravde za uvođenje femicida u Krivični zakonik
Kroz zakonodavnu ulogu, kaže, matični odbor zajedno sa poslanicama u Skupštini Crne Gore, iskoristiće mogućnost da utiče na kaznenu politiku, što podrazumijeva podnošenje amandmana za izmjene i dopune relevantnih zakona – uključujući Krivični zakonik i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici.
„Na taj način ćemo doprinijeti strožem sankcionisanju nasilja i bržoj intervenciji institucija. Važno je da naglasim, imamo podršku ministra pravde Bojana Božovića, upravo za uvođenje femicida kao posebnog krivičnog djela u Krivični zakonik Crne Gore“, ističe sagovornica Analitike.
0Ministarstvo pravde je, kaže, otvoreno za sve sugestije, kritike i predloge koji mogu osnažiti položaj žena u našem društvu, prateći preporuke međunarodnih instrumenata i institucija, uključujući Istanbulsku konvenciju, ali i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
„Veoma je važno da istaknem činjenicu da je u Krivični zakonik implementirana norma kojom se femicid definiše kao teško ubistvo i da očekujem da će se ovaj predlog Odbora naći od jeseni pred poslanicima i poslanicama Skupštine Crne Gore“, naglašava Andrić.
Značajan korak naprijed, ali ne smije biti jedini
Međutim, kaže da je važno istaći i da izmjena i dopuna Krivičnog zakona neće iskorijeniti nasilje, niti femicid iz naše zbilje.
„Takva izmjena je značajan korak naprijed, ali ne smije biti jedini. Zato vjerujem u zajedničko djelovanje svih poslanica, ali i kolega poslanika, u cilju stvaranja svih mehanizama koje kao društvo možemo da ponudimo. To naš Klub dodatno ohrabruje u misiji da se izborimo protiv nasilja“, poručuje poslanica Pokreta Evropa sad (PES).
Odbor za rodnu ravnopravnost i Ženski klub, u organizacijama koje se bave zaštitom žena i borbom protiv nasilja imaju, kaže, značajnog partnera. Imale su, dodaje, više zajedničkih sastanaka i ta saradnja je, kako tvrdi, ključna.
„Trudimo se i da doprinesemo da se njihov rad bolje prepozna i sistemski podrži, jer bez snažnog civilnog društva nema ni efikasne borbe protiv femicida. Nastojimo da ih uključimo u konsultacije tokom pripreme zakonskih inicijativa, kroz institucionalno povezivanje sa donosiocima odluka, zajedničke kampanje i organizaciju javnih rasprava. Samo zajedno možemo da postignemo krajnji cilj. Teško jeste, ali nema odustajanja“, naglašava Andrić.
Žene u Crnoj Gori moraju da budu sigurne u naše djelovanje
Iako je u fokusu rada Ženskog klubapoložaj žena u političkom i javnom životu, prema njenim riječima, taj mandat je mnogo širi, a veoma značajna ulaga je i Odbora za rodnu ravnopravnost, kojim predsjedava.
„Zato žene u Crnoj Gori moraju da znaju i da budu sigurne u naše djelovanje, jer su njihova bezbjednost i njihova prava jednako važna i u našem radu nema selektivnosti. Naš cilj je da sve žene u Crnoj Gori imaju neprikosnovena prava – bilo da su iz ruralnih sredina, zaposlene ili nezaposlene, pripadnice manjinskih zajednica, majke, preduzetnice, studentkinje, kao i sve žene koje su se suočile ili se suočavaju sa nasiljem. Njihova bezbjednost, prava i dostojanstvo jednako su važni kao i politička zastupljenost“, ističe ona.
Borba protiv nasilja mora da krene iz naše kuće
Zalažu se, kaže, za pravednije i bezbjednije društvo za sve žene, a to znači aktivno djelovanje i izvan skupštinskih klupa.
„Takođe, naglašavam da svi zajedno, društvo i institucije kao neraskidiva cjelina, moramo da prestanemo da umanjujemo ozbiljnost nasilja i strah koji žene i djeca osjećaju i prijavljuju, da prestanemo da pravdamo agresiju, da prestanemo da tolerišemo nasilnike. Borba protiv nasilja mora da krene iz naše kuće, od razgovora sa našim najbližima – braćom, očevima, sa našim sinovima“, poručuje Andrić.
Naglašava da treba se zajedno učimo poštovanju, ali i tome da emocije nisu slabost već snaga.
„Lično ću se zalagati da se nastavi kampanja za prevenciju, ali da fokus bude na borbi i za kvote i protiv rodno zasnovanog nasilja. Smatram da žene, kreatorke politika i aktivne u procesu donošenja odluka, mogu da se izbore i za institucionalni i za sistemski odgovor na nasilje“, zaključuje Andrić.
