Velike ljetnje gužve u Rožajama, pune ulice, ugostiteljski objekti i trgovine mogu ostaviti utisak grada sa intenzivnom privrednom aktivnošću, međutim, ta slika traje svega nekoliko nedjelja i ne pokazuje stvarno stanje lokalne ekonomije, poručuje odbornik Evropskog saveza Rejhan Agović.
„Iako na prvi pogled grad trenutno djeluje gotovo kao slika ekonomskog prosperiteta, smatram da je rožajska privreda na koljenima, jer naši privrednici i zanatlije ovu godinu opisuju kao jednu od najtežih kada je u pitanju obim posla“, kazao je Agović.
Ova trenutna gužva, kako je ocijenio, nije mjerodavan pokazatelj privrednog rasta, jer veliki broj ljudi koji tokom ljeta borave u Rožajama ne znači i veći obim proizvodnje, investicija i otvaranja novih radnih mjesta.
„Kolone automobila definitivno više nisu kolone investitora iz dijaspore koji grade kuće i objekte u Rožajama, niti su puni kafići rezultat trošenja novca zarađenog u Rožajama, kao što je bilo nekada, dok je Rožaje radilo i živjelo u srećnijim vremenima“, rekao je Agović.
Velika potrošnja tokom nekoliko ljetnjih sedmica, dodao je, nije isto što i ekonomija koja svojim građanima obezbjeđuje posao i perspektivu tokom cijele godine.
„U najvećoj mjeri riječ je o trošenju novca koji nije stvoren u Rožajama“, istakao je Agović.
Pravo stanje rožajske ekonomije, smatra on, ne treba procjenjivati tokom avgusta, kada grad bilježi najveću sezonsku aktivnost, već u mjesecima kada nema velikog priliva ljudi iz dijaspore.
„Pravo stanje rožajske ekonomije ne treba posmatrati u avgustu, već u novembru, februaru ili aprilu. Tada treba pitati koliko naši privrednici imaju posla i koliko je novih investicija započeto, koliko mladih ljudi svoju budućnost vidi ovdje i, možda najvažnije, koliko ljudi koji su kapital stekli u inostranstvu danas smatra da ga vrijedi investirati u Rožaje“, kazao je Agović.
Na ta pitanja, kako tvrdi, lokalna vlast duguje odgovore, ali ih nema.
Posebno je, prema njegovim riječima, primjetan pad privatne gradnje, koja je decenijama predstavljala jedan od najvažnijih pokretača lokalne ekonomije.
„U Rožajama se danas gradi znatno manje novih kuća nego ranije“, kazao je Agović.
Izgradnja jedne kuće pokreće čitav lanac lokalne privrede – od građevinskih firmi, trgovine građevinskim materijalom i transporta, do tesarskih, stolarskih i bravarskih radova, elektro i vodovodnih instalacija, keramike, fasada, završnih radova, namještaja i opremanja.
Novac koji zarade ljudi angažovani u tim djelatnostima potom se ponovo troši u Rožajama, čime se održava lokalni tok novca i pokreću trgovina, ugostiteljstvo i druge usluge.
„Kada nema novih investicija, manje posla imaju preduzeća i zanatlije, manje prihoduju zaposleni, pada kupovna moć, smanjuje se potrošnja i problem se prenosi na gotovo cjelokupnu lokalnu ekonomiju“, upozorio je Agović.
Puni kafići tokom ljeta, smatra on, zato ne mogu biti pokazatelj dugoročnog ekonomskog napretka.
„Kafići, koji su sada puni i koji se pokušavaju predstaviti kao slika prosperiteta, u januaru i februaru ponovo će biti prazni. Oni su, zapravo, tek posljednja karika u lancu potrošnje i među prvima osjete kada novca u lokalnoj ekonomiji nema“, kazao je Agović.
Međutim, još važnije od konstatacije da se manje gradi jeste pitanje zbog čega je do toga došlo.
„Odgovor na to pitanje morao bi ozbiljno da zabrine lokalnu vlast, ali i građane Rožaja“, poručio je Agović.
Decenijama je rožajska dijaspora bila jedan od najvećih privatnih investitora u gradu. Novac zarađen širom Evrope ulagao se u kuće, zemljište, poslovne objekte i druge vrijednosti, a ta ulaganja su neposredno ili posredno održavala veliki dio lokalne privrede.
„Danas se taj model mijenja. Sve manje naših ljudi koji žive u inostranstvu vidi ekonomsku perspektivu u stvaranju novih vrijednosti u Rožajama. Kapital se sve češće usmjerava prema mjestima u kojima njihove porodice žive, rade i planiraju svoju budućnost, kao i prema Podgorici i crnogorskom primorju“, ocijenio je Agović.
Rožaje, kako je naveo, danas ne gubi samo stanovništvo, već i ulaganja ljudi koji žive u inostranstvu,
„Počinjemo da gubimo i njihova ulaganja, jer je Rožaje, nakon godina pogrešne ekonomske politike, postalo sve manje privlačno mjesto za investiranje“, rekao je Agović.
On smatra da čovjek koji je napustio Rožaje, ali je u svom rodnom gradu nastavio da gradi, kupuje, ulaže i stvara, nije u potpunosti prekinuo vezu sa njim.
„Čovjek koji je napustio Rožaje, ali je ovdje gradio, kupovao, ulagao i stvarao, nikada nije u potpunosti otišao. Onog trenutka kada prestane da ulaže ovdje i svoja ulaganja trajno usmjeri na drugo mjesto, izgubili smo još jednu vezu s njim. Drugim riječima, Rožaje polako prestaje da bude investiciona destinacija čak i za ljude koji su za njega emotivno najviše vezani“, kazao je Agović.
Upravo u tome vidi jedan od ključnih problema lokalne ekonomije i odgovornost lokalne vlasti.
„Lokalna vlast ne može zaustaviti evropske migracione tokove niti može narediti bilo kome gdje će živjeti i gdje će ulagati svoj novac. No, poslije više od decenije jedne iste vlasti i njenog upravljanja Rožajama imamo puno pravo da pitamo: šta je urađeno da Rožaje bude mjesto u kojem će se isplatiti investirati?“, upitao je Agović.
On je postavio i pitanje gdje su nove ozbiljne investicije, održiva radna mjesta i poslovni ambijent koji bi ljudima iz Rožaja, bez obzira na to gdje žive, dao razlog da kapital ulažu upravo u svoj grad.
„Gdje su nove ozbiljne investicije? Gdje su nova održiva radna mjesta? Gdje je poslovni ambijent koji će čovjeku iz Rožaja, bilo da živi ovdje ili u Luksemburgu, Njemačkoj ili Švajcarskoj, dati razlog da svoj kapital uloži upravo ovdje?“, rekao je Agović.
Agović ocjenjuje da tokom više od decenije vlasti Bošnjačke stranke u Rožajama nije bilo razvoja koji bi se mogao mjeriti konkretnim ekonomskim pokazateljima.
„Razvoja u Rožajama tokom više od decenije vlasti Bošnjačke stranke nema, jer se razvoj mjeri investicijama, radnim mjestima u realnom sektoru i željom ljudi da svoj novac i svoju budućnost vežu za ovaj grad. Upravo tu lokalna vlast mora da položi račun građanima“, poručio je Agović.
Poslije više od 12 godina upravljanja lokalnom vlašću, ali i višegodišnjeg participiranja u državnoj vlasti, Agović smatra da rezultati takve politike moraju biti predmet ozbiljne ocjene. Dodatno, ukazuje na aktuelni politički uticaj Bošnjačke stranke kroz značajan broj ministara i poslanika.
„Poslije više od 12 godina upravljanja lokalnom vlašću, mnogo godina participiranja u državnoj vlasti, a danas i političkog uticaja kroz značajan broj ministara i poslanika Bošnjačke stranke, rezultati takve politike moraju biti predmet ozbiljne ocjene“, kazao je Agović.
Kao posljedice takve politike navodi smanjenje građevinske aktivnosti, sve manje posla za privrednike i zanatlije, odlazak mladih i smanjenje ulaganja dijaspore u nove vrijednosti u Rožajama.
„Rezultat je, nažalost, takav da se sve manje gradi, privrednici i zanatlije imaju sve manje posla, mladi odlaze, a sada i dijaspora sve manje ulaže u nove vrijednosti u Rožajama. Zbog toga, bez grijeha, mogu reći da je vlast stasala za smjenu, jer je sve ovo rezultat odsustva ozbiljne ekonomske politike“, rekao je Agović.
On smatra da Rožajama treba drugačiji ekonomski pristup, koji bi vratio povjerenje građana i dijaspore u budućnost grada.
„Rožajama je potrebna politika koja će vratiti povjerenje u ekonomsku budućnost ovog grada“, poručio je Agović.
Kao prioritete navodi razvoj infrastrukture, efikasniju administraciju, podršku domaćim preduzećima, stvaranje uslova za proizvodnju i ozbiljan odnos prema svim investitorima – kako domaćim, tako i ljudima iz dijaspore i međunarodnim investitorima koji sa Rožajama prethodno nisu imali nikakvu vezu.
„To dugujemo našoj dijaspori, koja je Rožajama već dala mnogo i čija su ulaganja i potrošnja decenijama bili jedan od glavnih oslonaca lokalne ekonomije, ali prije svega ljudima koji ovdje žive tokom cijele godine. Dugujemo im grad u kojem vrijedi ostati, raditi, stvarati i planirati budućnost“, kazao je Agović.
Prema njegovim riječima, Rožaje mora stvoriti uslove u kojima će ljudi imati razlog da ostanu, ali i da se vrate ili investiraju u svoj grad.
„Potrebna nam je infrastruktura koja omogućava razvoj, efikasnija administracija, podrška domaćim preduzećima, stvaranje uslova za proizvodnju i ozbiljan odnos prema svim investitorima: kako domaćim, tako i našim ljudima iz dijaspore, ali i međunarodnim investitorima koji sa Rožajama prethodno nisu imali nikakvu vezu“, istakao je Agović.
On zaključuje da se ekonomska budućnost Rožaja ne može zasnivati na nekoliko sedmica ljetnje potrošnje, već na stvaranju održive ekonomije tokom cijele godine.
„Rožaje ne smije svoju ekonomsku budućnost zasnivati na nekoliko ljetnjih nedjelja potrošnje. Naš cilj mora biti grad koji živi od svog rada svih dvanaest mjeseci u godini“, poručio je Agović.
