Nema stabilizacije cijena energenata na globalnom tržištu, prognoze su da je izvjestan rast i naredne godine. Ako se nastave sukobi na Bliskom istoku, barel nafte bi mogao dostići cijenu i do 150 dolara, kaže analitičar Marko Adžić. Ekonomista Stevan Gajević ocjenjuje da se Crna Gora nije na vrijeme pripremila za energetsku krizu, da su nam zalihe susjeda, pa u slučaju većih nestašica upitno je da li na njih možemo računati ili bismo bili prepušteni dobroj volji Grčke i Hrvatske, piše RTCG.
Iz Međunarodne agencije za energetiku upozorili su da se globalna energetska tržišta ni tokom 2027. vjerovatno neće vratiti na stanje prije početka američko-izraelskog rata protiv Irana. Ističu da rast cijene nafte i poremećaji u snabdijevanju predstavljaju ozbiljnu prijetnju svjetskoj ekonomiji.
Analitičar i inženjer rudarstva Marko Adžić ocjenjuje da će cijenu barela u budućnosti odrediti prohodnost kroz Ormuški moreuz, a nepoznanica je, ističe, šta će se dešavati na relaciji Huti - Saudijska Arabija.
"Ukoliko dođe do novih ratnih dešavanja na Bliskom istoku, bilo u Saudijskoj Arabiji ili Iranu, možemo očekivati čak barel da skoči do 140 ili 150 dolara", kaže Adžić.
Odluka američke administracije da odloži sankcije Rusiji i omogući isporuku dizela na tržište SAD-a usporila je rast cijena, ali je, prema riječima Adžića, Evropa ta koja trpi posljedice, tako i Crna Gora koja je uvozno zavisna.
"Naivno smo se udaljili od ruskih jeftinih energenata i sada ispaštamo, i pred nama je jedna veća inflacija", ocijenio je.
Da stabilizacije na tržištu energenata neće biti ni ove, a vjerovatno ni narednih godina, smatra ekonomista Stevan Gajević, naročito, kako kaže, nakon izraelskih izbora, gdje se i dalje zvecka oružjem. Ističe da Crna Gora ima mogućnosti da zaštiti životni standard i obezbijedi stabilno snabdijevanje gorivom.
"Prvi problem jeste nedovoljno razvijen sistem strateških rezervi naftnih derivata. Crna Gora je nedavno počela njihovo ozbiljno formiranje i prema zvaničnom izvještaju, značajan dio rezervi, oko 40%, skladišti se u Hrvatskoj i Grčkoj. To nije neuobičajena praksa na evropskom nivou, ali u uslovima ozbiljne međunarodne krize kakva bi mogla da se desi, postavlja se pitanje njihove brze i sigurne dostupnosti", upozorava Gajević.
A strateške rezerve nijesu mehanizam za trajno snižavanje cijena goriva, ali jesu pretpostavka za sigurnost snabdijevanja. Još povoljnija okolnost bi bila, kategoričan je Gajević, da smo osposobili postojeće kapacitete u Luci Bar, Bijelom Polju, Boki Kotorskoj...
"Moj stav je uvijek bio da se sve te rezerve treba da dovuku kući. Da kažem, to što mi negdje držimo u Grčkoj i Hrvatskoj određene rezerve ne znači da u slučajevima krize možemo na te rezerve i računati, jer može doći do nekog prekida, može doći do prekida dobre volje", navodi Gajević.
Adžić ocjenjuje da je skladišta trebalo obnoviti ranije, a napuniti ih kada su cijene goriva bile niže.
"I ne znam kako ćemo mi buduću cijenu i skokove cijene benzina i dizela kontrolisati", kazao je Adžić.
Iz Svjetske banke upozoravaju da globalno energetsko tržište ulazi u period velike neizvjesnosti.
