Advokat Petar Lj. Samardžić iz Tivta uputio je demanti na navode objavljene u više crnogorskih medija, pa i na Portalu Analitika koji su se temeljili na inicijativi Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) za pokretanje disciplinskog postupka protiv njega.
AZLP Samardžića sumnjiči da je zloupotrijebio pravo na slobodan pristup informacijama, podnoseći tužbe kojima je navodno oštetio državni budžet. On te tvrdnje naziva „grubim neistinama“ usmjerenim na narušavanje njegovog ugleda i profesionalnog integriteta, kao i na slabljenje pozicije stranaka koje zastupa.
Njegovo reagovanje prenosimo integralno:
Demanti teksta objavljenog na portalima na osnovu informacija dobijenih od Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama CG (Savjet Agencije), u daljem tekstu: Agencija, iz podnijet Inicijative AKCG za pokretanje disciplinskog postupka protiv nevedenog advokata pod naslovom: „Kad se „pravo javnosti da zna“ zloupotrijebi za izvlačenje novca iz budžeta“ i AZLP inicirao postupak protiv advokata iz Tivta zbog mogućeg neetičkog ponašanja, podnio 669 tužbi za dvije i po godine“ što je gruba neistina, očigledno usmjerena na narušavanje ugleda i profesionalnog integriteta advokata Petra Lj. Samardžića iz Tivta, kako bi se oslabila njegova pozicija i pozicija stranaka koje zastupa, u upravnim postupcima, upravnim sporovima i parničnom postupku koji se vodi kod Osnovnog suda u Kotoru radi zaštite imovinskih prava i interesa vlasnika privatne šume upisane u LN 245 KO Krivošije Gornje, opština Kotor, površine 600 hektara, od decenijskih zloupotreba državnih organa i nepravilnog i nezakonitog postupanja državnih organa u tim postupcima.
Navedeni tekstovi su objavljeni na osnovu Inicijative Agencije u kojoj su navedeni netačni podaci o tome da je navedeni advokat, podnoseći zahtjeve za slobodan pristup informacijama, izvršio zloupotrebu prava i time oštetio državni budžet u prethodne dvije i po godine, podnošenjem tužbi Upravnom sudu.
Da su informacije navedene u pomenutoj Inicijativi pažljivo provjerene javnost bi bila obaviještena o sledećim činjenicama:
Gospodin Raonić, kao predsjednik Savjeta Agencije, je morao znati da je na čelu Savjeta koji je stranka u upravnim i sudskim postupcima koji su u toku, kao drugostepeni javnopravni organ u upravnim postupcima po zahtjevima za slobodan pristup informacijama i tuženi državni organ u upravnim sporovima kod Upravnog suda i Vrhovnog suda i da je ovakvom Inicijativom povrijedio pravo jednakosti stranaka pred sudom, za koju zloupotrebu mora snositi makar političku odgovornost. Upravo ova aktivnost pomenutog kod nas izaziva sumnju u visoku korupciju u cilju izbjegavanja odgovornosti za propuste u radu ovog državnog organa.
Pomenuti advokat, počev od 1995. godine do danas, (30 godina neprekidno) zastupa vlasnike privatne šume velike vrijednosti, površine 600 hektara, u upravnim postupcima i sudskim postupcima radi zaštite prava na mirno uživanje privatne svojine.
9Među tim sporovima je i spor – parnica koja se vodi kod Osnovnog suda u Kotoru po tužbi suvlasnika privatne šume protiv države Crne Gore radi naknade materijalne štete zbog izgubljene dobiti zbog onemogućavanja korišćenja privatne šume za period od 2004. do 2022.godine, nepravilnim i nezakonitim radom državnih organa - Uprave za šume i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, čiji nezakonit rad je nečinjenjem i nedjelotvrornim postupanjem po našim zahtjevima za korišćenje privatne šume i prijavama, podržan od strane Upravne inspekcije i Ministarstva javne uprave CG.
Ovaj spor je okončan prvostepenom presudom Osnovnog suda u Kotoru P.br.327/24-12 od 29.05.2025.godine, kojom je tužba vlasnika privatne šume usvojena u cjelosti i tužena (država CG) obavezana da im nadoknadi štetu zbog nepravilnog i nezakonitog postupanja državnih organa u postupcima radi korišćenja privatne šume.
Za potrebe ovog parničnog postupka navedeni advokat je podnosio zahtjeve za slobodan pristup informacijama označenim državnim organima radi pribavljanja dokumenata radi dokazivanja pričinjene materijalnej štete i nepravilnog i nezakonitog postupanja navedenih državnih organa u tim postupcima.
Navedeni državni organi su počev od 2022. godine do danas, na sve moguće načine pokušali osporiti i opstruirati zahtjeve za slobodan pristup informacijama – dokumentima koje podnosi označeni advokat, što je rezultiralo skandaloznom činjenicom: Od 2022.godine do danas Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo javne uprave i Upravna inspekcija nisu nam dozvolili pristup ni jednoj informaciji odnosno ni jednom dokumentu. Uprava za šume je dostavila traženu dokumentaciju samo po osnovu nekoliko zahtjeva za slobodan pristup informacijama a i u tim predmetima je dostavljena dokumentacija bila nepotpuna.
O svemu ovome je više puta obavještena Vlada Crne Gore, ODT Podgorica i Savjet Agencije za slobodan pristup informacijama i traženo je da se preduzmu konkretne radnje propisane Zakonom o slobodnom pristupu informacijama protiv navedenih državnih organa jer sistemskim odbijanjem dostavljanja potvrda o primljenim žalbama ti državni organi su izvršili krivična povreda prava na podnošenje pravnog sredstva iz člana 177 KZ CG, u produženom trajanju, a što je rezultiralo velikim brojem odluka Upravnog suda kojima su naše tužbe odbijane kao neuredne i nepotpune jer nismo mogli dostaviti potvrde o primljenim žalbama tuženog, koji je odbijao da takvu potvrdu, na naše traženje dostavi, a radi se o elektronskom podnesku.
Upozorili smo više puta Ministarstvo poljoprivrede da na taj način urušavaju sistem elektronske uprave propisan Zakonom o elektronskoj upravi i kršie zakon na našu štetu jer nam onemogućavate pristup tom državnom organu. Zbog istovjetnog kršenja zakona na našu štetu u toku 2022 i 2023 godine, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore – Ombudsman je po našoj predstavci donio Mišljenje br.01-197/23 od 16.06.2023.godine, sa obavezujućim preporukama da ovakve nezakonitosti ne činite.
Istim povodom upozorili smo Ministarstvo javne uprave i Upravnu inspekciju. Zbog istovjetnog kršenja zakona na našu štetu u toku 2022 i 2023 godine, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore – Ombudsman je po našoj predstavci donio Mišljenje br.01-227/23 od 16.06.2023.godine, sa obavezujućim preporukama da ovakve nezakonitosti ne činite.
Dokaz: Pritužbe i predstavke zbog nezakonitog postupanja državnih organa, posebno o odbijanju dostavljanja traženih potvrda o prijemu naših žalbi, koje su morali dostavljati na osnovu čl.63 i 64 Zakona o upravnom postupku i čl.21 Zakona o elektronskom dokumentu, jer su žalbe podnošene elektronskim putem na službene adrese državnih organa objavjene na internetu.
Po tim zahtjevima i pritužbama do danas nismo dobili bilo kakav konkretan odgovor, odnosno jedni odgovor je Inicijativa za pokretanje disciplinskog postupka protiv vedenog advokata kod AKCG.
Postupajući na naprijed navedeni način Agencija je stala u odbranu nezakonitog i nepravilnog rada državnih organa, jer je to naravno „lakši put“, nego izvršiti službene radnje iz svoje nadležnosti i otkloniti ukazane nepravilnosti i zloupotrebe u radu državnih organa povodom zahtjeva za slobodan pristup informacijama koje su rezultirale time da nakon tri godine nismo uspjeli dobiti ni jedan traženi dokument od tih državnih organa.
Takvim postupanjem Agencija je pogazila pravo na slobodan pristup informacijama koje je osnovno ljudsko pravo koje omogućava građanima da dobiju informacije od javnog značaja koje su u posjedu organa vlasti. Ovo pravo je ključno za funkcionisanje demokratskog društva jer omogućava građanima da učestvuju u donošenju odluka i vrše kontrolu nad radom vlasti.
Takvim postupanjem Agencija je potpuno obesmislila notorne činjenice o tome da:
Pravo na slobodan pristup informacijama je srž demokratije. Građani imaju pravo da znaju kako se donose odluke koje ih se tiču, i da učestvuju u javnim raspravama.
Takođe vas obavještavamo da vam stojimo na raspolaganju radi dostavljanja svih dokumenata koji dokazuju naše tvrdnje o neistinitosti naovoda iz navedene Inicijative
Pristup informacijama osigurava transparentnost rada organa vlasti, što doprinosi njihovoj odgovornosti prema građanima.
Kada građani imaju pristup relevantnim informacijama, mogu aktivno učestvovati u javnim procesima i davati doprinos donošenju kvalitetnijih odluka.
Transparentnost informacija može pomoći u otkrivanju i sprečavanju korupcije.
Pristup informacijama može biti neophodan za ostvarivanje drugih ljudskih prava, kao što su pravo na mirno uživanje imovine, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, i sl.
Ovim putem demantujemo podatke navedene u Inicijativi Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (Savjet Agencije) koja je podnijeta radi pokretanja disciplinskog postupka protiv advokata Petra LJ. Samardžića iz Tivta kod Advokatske komore Crne Gore iz razloga što su u ovoj inicijativi iznijeti netačni podaci i grube neistine o navodnoj zloupotrebi prava navedenog advokata, i da je podnošenje velikog broja tužbi zbog ćutanja uprave Upravnom sudu oštetio državni budžet. Te tvrdnje su nemaju uporišta u zakonu ni u činjenicama i zbog toga upućujemo uredništvo naprijed navedenih internet portala, koji su prenijeli i javno objavili ove neistinite podatke, da službene podatke o našim podnijetim zahtjevima za slobodan pristup informacijama zatraže od Vlade Crne Gore, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore – Ombudsman Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprave za gazdovanje šumama i lovištima (ranije Uprava za šume), Ministarstva javne uprave i Upravne inspekcije i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Crnogorski ombudsman) .
Takođe, bilo je neophodno da od Osnovnog suda u Kotoru – presudu P.br.327/24-12 od 29.05.2025.godine (kojom je tužbeni zahtjev u cjelosti usvojen a tužena država CG obavezana da tužiocima plati materijalnu štetu i troškove parničnog postupka), dakle pribavite podatke u vezi tužbe radi naknade štete protiv države CG zbog kojeg postupka su svi zahtjevi za slobodan pristup informacijama od 2022. do 2025. godine podnošeni. Vjerujemo, da su išli takvim putem, ne bi objavili netačne i površne tvrdnje, sa tendencioznim namjerama diskreditacije jednog advokata koji zastupa svoje klijente u decenijskoj borbi radi zaštite njihovih prava i interesa u pogledu velike privatne imovine (privatne šume) zbog nepravilnog i nezakonitog postupanja državnih organa koji postupci se i dalje vode.
Na ovaj način su navedeni mediji obesmislili značaj poštovanja principa pouzdanosti, kao najvažnijeg kriterijuma u medijskom izvještavanju.
Shodno navedenom, informacije koje su objavljene o ovom advokatu i njegovim strankama u upravnim i sudskim postupcima očigledno mogu da povrijede naša prava i interese u tim postupcima i da utiču na konačan ishod tih postupaka i od glavnog urednika medija zahtijevamo da objavi odgovor kojim se pobija, dopunjuje i ispravlja neistinita, nepotpuna i netačno prenijeta informacija (u daljem tekstu: odgovor), bez naknade.
Molimo da ovaj naš odgovor objavite odmah po prijemu istog na isti način i u istom formatu na koji ste objavili navedene informacije po inicijativi Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (Savjet Agencije).
