TV / Film

Veliki Getsbi: Da li je Baz Lurman uhvato magiju romana?

okgetsbi
Dugo očekivana, "zvjezdana" verzija "Velikog Getsbija" otvoriće 15. maja ovogodišnji Filmski festival u Kanu , a mnogi se pitaju da li će Baz Lurman uspjeti u onome što režiserima pre njega nije pošlo za rukom - da uhvate magiju jednog od možda najvećih američkih romana 20. vijeka.

Veliki Getsbi: Da li je Baz Lurman uhvato magiju romana?
Portal AnalitikaIzvor

"Veliki Getsbi" F. Skota Ficdžeralda je prilično kratak roman, klasik američke književnosti, od koga je Australijanac Lurman napravio raskošan, dug i skup film na kome je bilo angažovano 960 glumaca i 1.160 drugih filmskih radnika.

Lurman se odlučio da snimi film prije deset godina kada je čitao roman putujući transsibirskom železnicom.

Budžet za film iznosio je 127 miliona dolara što je prilična suma za ostvarenje bez superheroja ili ledenih bregova.

Veći dio novca potrošen je za snimanje raskošnih zabava koje je Getsbi oranizovao u svom domu. "Prada" i "Bruks Bros" obezbijedili su haljine i smokinge, uvezeni su stari automobili iz SAD, "Tifani" je pomagao u izradi nakita...

Vijesti o tome da će Lurman snimiti film prvi put su se pojavile 2008. ali je posle neuspeha "Australije" reditelj imao problema da nađe producente.

Na kraju je studio "Vorner" preuzeo projekat a Leonardo Dikaprio glavnu ulogu.

Potraga za glavnom glumicom bila je, međutim, teža. Među favoritkinjama su bile Kira Najtli, Skarlet Johanson i Rebeka Hol ali se Lurman na kraju odlučio za Keri Maligan.

Ben Aflek je prvobitno bio zamišljen za ulogu Toma Bjukenana ali se povukao zbog snimanja "Arga", a uloga je otišla novoj australijskoj zvezdi u SAD - Džoelu Edžertonu.

Snimanje je počelo krajem 2011. uz probleme i kašnjenja a potom i odlaganje premijere s kraja 2012. na sredinu 2013.

Sve u svemu, piše "Indipendent" u velikom tekstu posvećenom "Getsbiju", čini se da je snimanje još jedne filmske verzije romana loša ideja.

Raskošna verzija iz 1974. sa Robertom Redfordom i Mijom Farou nije očarala publiku. Verzija iz 1949. sa sićušnim Alanom Ladom bila je uštogljena do krajnih granica, dok je nemi film iz 1926. izgubljen i sačuvan je samo foršpan sa nekoliko snimaka zabave.

U Bi-Bi-Sijevoj televizijskoj adaptaciji romana Tobi Stivens igrao je uz Miru Sorvino i dobio neke od najgorih kritika u karijeri.

"Ficdžerald jednostavno ne izvlači najbolje iz režisera", žalio se "Njujork tajms" 1974. "Problem sa Getsbijem je taj što zapleta gotovo da nema".

Drugi problem sa filmskim adaptacijama Ficdžeraldovog romana je taj što magična proza romana pretočena na veliko platno u vidu dijaloga ili da bi objasnila lik djeluje smešno i neprirodno.

Pa ipak, jasno je zašto je Lurmana (Mulen Ruž, Romeo i Julija) privukao Getsbi - priča je smeštena u turbulentne i hedonističke dvadesete godine 20. vijeka, svega nekoliko godina prije pada berze i Velike depresije, u doba džeza u SAD.

Lurman je majstor u modernizaciji istorijskih tema. Kombinacijom 3D tehnologije i muzike Džej Zija, Bijonse, Vil.Aj.Ema i Emeli Sande, on se okreće mlađoj publici koja drugačije ne bi ni pogledala Ficdžeraldov roman.

Takvim pristupom Lurman prilično rizikuje. Ako se bude previše oslanjao na glamur, film će djelovati površno poput Getsbijevih zabava. Ako se previše okrene mračnim temama, publika neće doći. I upravo u toj tenziji, Lurmanov film pruža fascinantne mogućnosti.

(Blic)

Prve kritike iz Amerike:

Iako je svjetska premijera filma zakazana za 10. maj u SAD, tamošnji kritičari već su imali prilike da vide Lurmanovog "Getsbija".

Evo prvih utisaka:

"Za očekivati je da će zvjezdana glumačka postava, muzika i velika znatiželja privući publiku u bioskope. Bilo da ga ona prihvati ili odbaci, ne može se poreći utisak da je ovo nepogrešivo Lurmanov 'Getsbi' od početka do kraja. Kao što je Ficdžerald napisao u 'Poslednjem tajkunu' - svom posljednjem, nedovršenom romanu 'Akcija je karakter', kod Lurmana je akcija i scenografija, frizura, 'pradine' hajine, pokreti kamerom... koji vas ostavljaju bez daha i kulminiraju prvim pojavljivanjem Getsbija uz eksploziju varometa i Geršvinovu muziku nakon pola sata filma. Ali, uprkos tome što se silno trudio svim mogućim sredstvima, Lurman nije mogao da zadrži taj ritam do kraja".

(Skot Faundas, Verajeti)

"Iako dramski izazovi koje postavlja narator Nik Karavej ostaju problematični, gluma je prvoklasna, ambijent i priča su omamljujući i, najvažnije, glavna tema koja se tiče održavanja američkog sna, izmišljanja sebe iznova i izgubljene, pronađene pa ponovo izgubljene ljubavi je stalno prisutna.

Bez obzira kako raspomamljeno i ponekad dekoncetrišuće deluje Lurmanov prepoznatljiv filmski rječnik, njegova lična posvećenost materijalu je skoro opipljiva. To daje film koji, većinu vremena, deluje ustreptalo živo ostajući veran duhu, ako ne rečima ili tonu svog literarnog predloška.

(Tod Makarti, Holivud riporter)

 

Portal Analitika