Direktorka londonske investiciono-konsultanske kuće AIM dr Ana Čukić Armstrong ocijenila je da je nedostatak britanskih investicija u Crnoj Gori posljedica pravne nesigurnosti investitora.
- Najveći razlog slabog interesovanja britanskih investitora za Crnu Goru je nepovjerenje u sigurnost investicija. Politički rizik je obično najveći razlog, kao i pravna struktura, kazala je Čukić Armstrong u intervjuu za Portal Analitika.
Ona smatra da bi država Crna Gora, trebala da poradi na smanjenju biznis barijera u oblasti urbanizma.
- Mislim da bi skraćenje vremena potrebnog za donošenje urbanizacionih odluka, poboljšalo situaciju, kaže Čukić Armstrong.
Prema mišljenju Čukić Amstrong, zemljama takozvane periferije EU - poput Italije, Španije ili Kipra – za izlazak iz krize neophodan je slab euro, niske kamatne stope i ekspanzivna monetarna politika.
- Međutim, ovakva situacija bi dovela do povećanja inflacije u razvijenim zemljama EU, što im ne odgovara. Konkretno, za izlazak iz ekonomske krize EU neophodan je natprosječni ekonomski rast u narednoj dekadi, otpis državnog duga uz blagu inflaciju - kaže Čukić Armstrong.
Iako je rođena Beograđanka, sa ponosom ističe da je njen otac iz Crne Gore, pa našu državu doživljava kao svoju. Poslije završenog Ekonomskog fakulteta u Beogradu, kao jedan od tri najbolja studenta u generaciji, odlazi u London gdje je magistrirala, a potom i doktorirala ekonomske nauke. Čukić Armstrong, obavlja funkciju direktorke AIM-a (Armstrong Investment Managers), od 2009.godine. Karijeru je započela na londonskom „Couttsu“ kao investicioni analitičar. Ana Čukić Armstrong ima doktorat iz kvantitativne ekonomije i magistraturu na „Imperial College“ u Londonu, i važi u Britaniji za uglednu ekonomistkinju i analitičarku.
ANALITIKA: Britanski investitori nijesu do sada imali ni jednu značajniju investiciju u Crnu Goru. Šta je razlog izostanka britanskih ulaganja kod nas?
ČUKIĆ ARMSTRONG: Najveći razlog slabog interesovanja britanskih investitora za Crnu Goru je - nepovjerenje u sigurnost investicija. Politički rizik je obično najveći razlog, kao i pravna struktura. Mislim da bi skraćenje vremena potrebnog za donošenje urbanizacionih odluka, poboljšalo situaciju.
ANALITIKA: U Crnoj Gori su na snazi izuzetno niske poreske stope. Stopa poreza na dobit preduzeća je 9 odsto, a PDV je 17 odsto. Urkos tome, u posljednjih nekoliko godina stopa direktnih stranih investicija je veoma niska. Da li su niske poreske stope privlačne investitorima ili se sad traži nešto drugo?
ČUKIĆ ARMSTRONG: Niske stope poreza izuzetno su atraktivne za strane investitore. Međutim, politički rizik je i dalje povezan sa Crnom Gorom, pa investitori radije ulažu u područja većih poreza ali veće sigurnosti investicija.
ANALITIKA: Gdje po Vama, Crna Gora ima komparativne prednosti u odnosu na zemlje regiona. Gdje bi ste vi ulagali u Crnu Goru?
ČUKIĆ ARMSTRONG: Najveća prednost Crne Gore je u sektoru turizma. Dakle, povećanje povjerenje investitora i razvijanje luksuznog turizma, glavni su izazovi za crnogorsku Vladu. To su najveće crnogorske razvojne šanse.
ANALITIKA: S tim u vezi, šta bi ste vi preporučili nadležnim institucijama kako da privuku turiste i investicije iz zemalja EU?
ČUKIĆ ARMSTRONG: Trebalo bi da Vlada poveća transparentnost procesa ulaganja i pravnih odluka vezanih za investicije. Uspjeh prethodnih projekata, koje trenutno realizujete, doprinio bi povećanju povjerenja budućih investitora. Dobra iskustva i profitabilni projekti najbolja su "preporuka" za našu zemlju.
ANALITIKA: Vratimo se svjetskoj ekonomiji. Ekonomska kriza u Evropi traje gotovo pet godina. Šta je neophodno da bi se izašlo iz krize i gdje vi vidite rješenje?
ČUKIĆ ARMSTRONG: Za izlazak iz ekonomske krize neophodan je ekonomski rast razvijenih zemalja. Zemlje kao sto su Velika Britanija i SAD imaju ogromni nivo državnog duga u odnosu na BDP, isto kao što imaju zemlje poput Grčke ili Kipra. U Britaniji je prošlog mjeseca objavljeno da je stopa ekonomskog rasta od 0,3 odsto povoljna s obizirom da je se izbjegava trostruki "dip" tj. negativan rast.
Ekspanzivna monetarna politika koja se bazira na štampanju novca, jedini je razlog što se ove velike ekonomije svijeta nijesu vratile u recesiju. Evropska unija koja ima tendenciju da preraste u fiskalnu uniju, nestabilna je zajednica heterogenih interesa. Zemlje periferije poput Italije, Grčke i Španije nijesu konkurentne s obzirom da se nisu prilagodile novom režimu konkurentnosti. Mnogi italijanski proizvođači konfekcije propadaju, pošto su proizvodi napravljeni u Kini mnogo konkurentniji. One firme koje su reorganizovale proizvodnju i prebacile je u Aziju imaju veću šansu za opstanak. S druge strane, Njemačka bilježi nezapamćeni ekonomski rast od stvaranja Evropske unije i najviše je zainteresovana da ova zajednica opstane.
ANALITIKA: Sada se uočava snažan ekonomski razvoj u zemljama Latinske Amerike i centralne Azije iako analitičari tvrde da je riječ o nestabilnom rastu. Šta su, po Vama, aktuelne glavne opasnosti po svjetsku ekonomiju?
ČUKIĆ ARMSTRONG: Trenutni svjetski ekonomski rast je oko 3,4 odsto što je u skladu sa projektovanim prosječnim dvadesetpetogodišnjim rastom. Razlika je u tome što oko 70 odsto ovog rasta dolazi iz zemalja u razvoju poput Kine, Singapura, Indonezije, Indije i pojedinih zemalja Latinske Amerke...
Glavni rizici su kiparska kriza i previranja u Italiji. Svjetski političari se trude da ublaže bilo koji šok koji bi mogao da destabilizuje svjetsku ekonomiju - od političkih perviranja u Italiji i krize na Kipru. Investitori, trenutno, vjeruju političarima da će svaki problem koji može da izazove novu krizu biti riješen - bar privremeno.
ANALITIKA: Da li je opasan trend štampanja novca u SAD i Britaniji po svjetsku ekonomiju?
ČUKIĆ ARMSTRONG: U nedostatku ekonomskog rasta, nespremne da naprave otpis na svoje državne dugove, mnoge razvijene zemlje štampaju novac, što će neminovno morati da dovede do povećanja inflacije. Centralne banke Velike Britanije i SAD, su uvidjele opasnost i već predlažu da se umjesto inlacije, sada koncentrišu na ekonomski rast.
ANALITIKA: Kakvo je stanje na svjetskim finansijskim tržištima?
ČUKIĆ ARMSTRONG: Na finansijskim tržištima nailazimo na niz kontradiktornosti. Imamo ogromne državne dugove, niski rast, rekordni porast cijena pojedinih akcija, a rekordno nizak prinos na obveznice. Dalje, svjedoci smo porasta cijena akcija i nekretnina u Sjedinjenim Državama i Japanu, i nagli pad cijena akcija i nekretnina u Kini. Jaz se formira na bazi suprotnih sila koje deluju od strane deflacione politike i visokog nivoa duga, kao i agresivne politike štampanja novca. Stanje u bankama i na tržištu nekretnina su i biće najbolji pokazatelji uspjeha ovakve ekonomske politike.
Predrag ZEČEVIĆ
