- Ono što je važno u narednom periodu je da nastavimo sa aktivnostima koje će unaprijediti kvalitet u obrazovanju i osposobljavanju, kulturi, kao i oblasti mladi i sport, koje podrazumijevaju implementaciju preporuka koje su već prepoznate kroz nacionalna strateška dokumenta., kazala je Kurpejović u izjavi za Portal Analitika.
Govoreći o pitanju jezika Kurpejović je kazala da je pitanje jezika u Crnoj Gori je jasno definisano Ustavom, navodeći da u pogledu pitanja jezičke ravnopravnosti Crna Gora rješenjima prednjači u zemljama regiona.
- Crnogorski jezik ima status službenog jezika, dok ostali imaju status jezika u službenoj upotrebi. Ovo u potpunosti zadovoljava potrebe građanskog uređenja Crne Gore i prema tome ćemo se i dalje upravljati, kazala je Kurpejović.
ANALITIKA: Zatvaranjem Poglavlja 26 – Obrazovanje i kultura Crna Gora je potvrdila usklađenost sa evropskim zakonodavstvom. Da li to znači da su i aktivnosti Ministarstva prosvjete i sporta u potpunosti u skladu sa evropskim preporukama?
KURPEJOVIĆ: Otvaranje i privremeno zatvaranje poglavlja bez dodatnih kriterijuma znači da je nacionalna legislativa u oblasti obrazovanja, kulture, mladih i sporta usaglašena sa propisima Evropske unije, kao i da Crna Gora aktivno učestvuje u otvorenom metodu koordinacije koji ima za cilj razmjenu dobre prakse sa drugim zemljama, kao i i da koristi EU programe i fondove koji su joj na rapolaganju (Tempus, Erazmus Mundus).
Ono što je važno u narednom periodu je da nastavimo sa aktivnostima koje će unaprijediti kvalitet u obrazovanju i osposobljavanju, kulturi, kao i oblasti mladi i sport, koje podrazumijevaju implementaciju preporuka koje su već prepoznate kroz nacionalna strateška dokumenta.
Kako bi Crna Gora bila još prepoznatljivija u Evropskoj uniji nastojaće da se uključi u što više EU programa koji će joj biti dostupni kroz budući program Erazmus za sve, a koji objedinjuje Tempus, Erazmus Mundus, LLP program, mlade i sport. Potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju, Crna Gora će moći da učestvuje u centralizovanim akcijama programa cjeloživotnog učenja, što je preduslov za buduće učešće u decentralizovanim akcijama programa. Time će se omogućiti da sve institucije u Crnoj Gori, koje se na bilo koji način bave obrazovanjem od predškolskog, osnovnog, srednjeg, obrazovanja odraslih i visokog obrazovanja uključe u projekte sa sličnim institucijama iz EU i time doprinesu unapređenju svojih sistema, i uspostavljanju partnerstava.
Program Erazmus za sve će obuhvatati mobilnost ne samo studenata, nego i učenika, nastavnika i profesora kroz različite projekte saradnje.
Trenutno Crna Gora koristi Erazmus Mundus program, kroz koji je već 146 studenata provelo jedan period studiranja u inostranstvu, dok su 34 studenta iz Crne Gore iskoristila mogućnost da dobiju dvostruke/zajedničke diplome na najprestižnijim evropskim uiniverzitetima kroz Erazmus Mundus akciju 1. Ovo je veoma dobar rezultat, uzimajući u obzir da je ova akcija dostupna studentima iz cijelog svijeta, kao i činjenicu da student ima priliku da studira magistarske/doktorske studije na nekom od najboljih univerziteta uz istovremeno uživanje stipendije
ANALITIKA: Jedno od pitanja koje će se nametnutni narednim evropskim projektima u kojima Crna Gora učestvuje, biće i pitanje crnogorskog jezika. Na koji način će Ministarstvo prosvjete prezentovati (i pojasniti) aktulni naziv jezika na kome se crnogorski đaci obrazuju? Da li to znači da će crnogorski jezik u Crnoj Gori biti izjednačen sa srpskim, bosanskim, hrvatskim, odnosno albanskim jezicima pre Evropskom komisijom?
KURPEJOVIĆ: Pitanje jezika u Crnoj Gori je jasno definisano Ustavom. Crnogorski jezik ima status službenog jezika, dok ostali imaju status jezika u službenoj upotrebi. Ovo u potpunosti zadovoljava potrebe građanskog uređenja Crne Gore i prema tome ćemo se i dalje upravljati.
U pogledu pitanja jezičke ravnopravnosti Crna Gora rješenjima prednjači u zemljama regiona.
ANALITIKA: Kako su evropske institucije ocijenile projekte inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori?
KURPEJOVIĆ: Obrazovna politika u domenu inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori temelji se i inkorporira standarde, smjernice, vodeća načela i principe niza međunarodnih dokumenata koji nalažu obrazovanje bez diskriminacije i na osnovu jednakosti sa drugima, kroz inkluzivno obrazovanje na svim nivoima. Kompatibilna je sa sistemom koji se primjenjuje u Evropskoj uniji i usaglašena sa evropskim zakonodavstvom i Rezolucijom Savjeta i Ministara obrazovanja od 31. maja 1990. godine u smjeru školovanja u okviru redovnog sistema.
Crna Gora je usvojila Strategiju inkluzivnog obrazovanja i Zakon o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama koji su imali za cilj unapređenje u ovoj oblasti i bolji status djece sa posebnim obrazovnim potrebama. Pravilnikom o načinu, uslovima i postupku za usmjeravanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama unaprijeđen je postupak i prevaziđen tzv. medicinski pristup.
Ukazano je na značajan iskorak u pristupu obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, kroz inkluzivno obrazovanje koje se podržava korišćenjem kapaciteta resursnih centara za podršku redovnim školama. Pristup školovanju je nediskriminatorski i ocijenjeno je da je pravo na obrazovanje ove djece dobro povezano sa ostalim pravima.
ANALITIKA: Da li su Poglavljem 26 koje je zatvoreno tretirani i pitanje Bolonjske deklaracije, onosno efekata njene primjene u našem visokom obrazovanju?
KURPEJOVIĆ: Kako je osnovni cilj Bolonjskog procesa kreiranje Evropskog prostora visokog obrazovanja radi unapređenja zapošljavanja i mobilnosti stanovništva, kao i međunarodne konkurentnosti evropskog visokog obrazovanja, čiji je aktivni učesnik i Crna Gora, podrazumijeva se da je stepen implementacije bolonjskih principa jedan od vrlo važnih segmenata funkcionisanja visokobrazovnog sistema kao cjeline.
Crna Gora je od dana pristupanja tzv. Bolonja porodici, odnosno donošenja Zakona o visokom obrazovanju, intenzivno radila na usaglašavanju legislative u ovom nivou obrazovanja koristeći najbolju evropsku praksu. Crnogorski visokobrazovni sistem karakterišu tri ciklusa studija, evropski sistem prenosa kredita ECTS, kao mjere obima studija. obezbjeđenje i kontinuirana kontrola kvaliteta, "dopuna diplome" (diploma supplement) kao pratećeg dokumenta koji opisuje studijski program i stečeno znanje, vještine i kompetencije, intenziviranje mobilnosti studenata i nastavnog osoblja, priznavanje stečenih kvalifikacija i diploma u skladu sa Lisabonskom konvencijom, uključivanje studenata kao partnera u obrazovni proces i sistem donošenja odluka i razvoj koncepta cjeloživotnog učenja.
Kao potpisnica Bolonjske deklaracije, Crna Gora ima predstavnike u Bologna Follow up Group (BFUG) i vrlo aktivno se, sa ostalim predstavnicima zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije, bavi pitanjima koja su od značaja za bolonjski proces između dvije ministarske konferencije. Upravo je na Ministarskoj konferenciji o visokom obrazovanju koja je održana u Bukureštu aprila 2012. godine i na kojoj je predstavljen Izvještaj o napretku implementacije Bolonjskog procesa, u skladu sa utvrđenim indikatorima, svih zemalja potpisnica Bolonjske deklaracije, Crna Gora dobila visoku ocjenu. Ovo je, nesumnjivo, potvrda dobre politike u oblasti visokog obrazovanja.
Kako bi obezbijedili uporediv, kompatibilan i koherentan sistem visokog obrazovanja u okviru Evropskog prostora visokog obrazovanja Crna Gora će i ubuduće biti čvrsto posvećena daljem sprovođenju reformi i politike visokog obrazovanja usaglašenih sa smjernicama i prioritetima EU.
