"Treba znati da Crna Gora ima dovoljno kapaciteta za rješavanje ove materije, pogotovo ako uzmemo u obzir istorijska dokumenta iz doba Knjaževine, odnosno Kraljevine Crne Gore, kada je crnogorski suveren, neposredno po Berlinskom kongresu, stavio do znanja ondašnjoj međunarodnoj javnosti, ali i svim njegovim podanicima da „imaju da uživaju čestitu i neprepornu slobodu svoje vjeroispovjedi“. Te političke proklamacije našle su svoja normativna rješenja u Ustavu i zakonima Knjaževine, odnosno Kraljevine Crne Gore, što je sada predmet proučavanja istorijsko – pravne nauke", kazao je Jovović.
Jovović je naglasio da će se novim Zakonom zajamčiti ravnopravni položaj svim vjerskim zajednicama, pri čemu bilo koja od njih ne može imati posebne privilegije, jer su regulativni okviri u ovoj oblasti dokumenti Ujedinjenih nacija, OEBS-a, Savjeta Evrope, kao i sudska praksa suda u Strazburu.
"Kako se radi o fundamentalnim ljudskim pravima, u izradi novog zakona konkretno moraju biti inkorporirane odredbe Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Evropska konvencija o osnovnim ljudskim pravima i slobodama, kako bi budući zakon bio harmonizovan sa pravom Evropske unije, pri čemu se mora voditi računa o specifičnostima crnogorskog društva i ustroja postojećih vjerskih zajednica, tj. istorijskog nasljeđa Crne Gore", naglasio je pomoćnik ministra.
On je kazao da su državni organi u proteklih 20 godina materijalno pomagali vjerske zajednice.
"Iako u postojećem Ustavu Crne Gore ne postoji izričito ustavno određenje kojim se nalaže državi, odnosno Vladi Crne Gore da materijalno pomaže rad vjerskih zajednica, resorno Ministarstvo, a prethodno Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore je u granicama budžetskih mogućnosti u konkretnim slučajevima, tj. zahtjevima participirao u plaćanju 50 % doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje sveštenika i vjerskih službenika prema evidenciji vjerskih zajednica koje su dostavile spiskove službenika," rekao je Jovović.
Pomoćnik ministra je podsjetio da je Vlada potpisala ugovore o uređivanju odnosa sa Katoličkom, Islamskom i Jevrejskom zajednicom u Crnoj Gori, i dodao da izvršna vlast planira da to uradi u bliskoj budućnosti i sa Pravoslavnom zajednicom.
“Vlada planira da reguliše i odnose sa Pravoslavnom zajednicom, jer je njena istorijska uloga od neupitnog značaja za sadašnjost i budućnost unutrašnjih odnosa i međureligijske kohezije”, naveo je on.
Jovović je kazao da novi zakon ne može regulisati sve odnose sa vjerskim zajednicama, jer su neki bitni u nadležnosti drugih resora i državnih organa.
“U te odnose, koje novi zakon ne može regulisati su vraćanje svojinskih ovlaštenja, školovanje, građevinske dozvole i izdavanje državljanstva sveštenciama".
Govoreći o radu na novom Zakonu, Jovović je istakao da će Ministarstvo za ljudska i manjinska prava pristupiti formiranju radne grupe za izradu novog zakona shodno utvrđenoj dinamici, čiji članovi će biti referentni stručnjaci iz oblasti pravnih i humanističkih nauka. Ministarstvo će biti otvoreno za sve prijedloge nevladinog sektora, kao i pojedinaca, jer će se novim zakonom garantovati individualna i kolektivna prava svim vjernicima, odnosno vjerskim zajednicama, naglasio je Jovović.
On je dodao da će Ministarstvo imati puno razumijevanje i uvažavanje za stavove svih vjerskih zajednica, pod uslovom da se njima ne ugrožava građanski koncept Crne Gore, odnosno model sekularne države u Evropi.
