Radunović je naglasio da Državni arhiv pored toga što nastoji da sačuva arhivsku građu, pokušava da je učini dostupnom korisnicima, te je stoga publikovan dio arhivske građe.
-Jedan od takvih projekata je i knjiga ''Pasoške knjige u Knjaževini Crnoj Gori'' (knjiga II), koja je dio šire dicije- kazao je Radunović.
Govoreći o knjizi ''Pasoške knjige u Knjaževini Crnoj Gori'' (knjiga II), koju je priredio sedmočlani tim na čelu sa Srđanom Pejovićem, akademik Božidar Šekularac je kazao da je riječ o modernoj i arhivistički korektno urađenoj knjizi.
Šekularac je istakao da su priređivači ispoštovali principe objavljivanja dokumenata in extensor odnosno sabrali su i objavili dokumenta nespornog istorijskog značaja, u cjelosti tematski odabrana za period od 1879-1883. godine, odnosno poimenične crnogorske pasoše za ovaj period.
Šekularac je naglasio da ova dokumenta predstavljaju prvorazredan istorijski izvor, posebno za temu iseljavanja stanovništva iz crne Gore, a to je pitanje koje još uvijek čeka cjelovitu obradu, iako je u dosadašnjoj literturi višestruko razmatrano”.
Kao interesantan primjer ugledni istoričar je naveo da su pasoši izdavani pojedinim licima i van granica tadašnje Crne gore, na primjer u Mostaru ili Prizrenu.”To potvrđuje da je Crna Gora bila prepoznata kao organizovana država sa relevantnim institucijama i administracijom”. rekao je Šekularac.
Prema njegovm riječima ova pasoška knjiga potvrđuje da se iseljavalo iz svih krajeva Crne Gore, naravno, znatno više sa prostora Stare Crne Gore, svakako iz ekonomskih razloga. Interesantno je da se iseljavanje u Rusiju nalazi na samom dnu skale zemalja u koje se iseljavalo, čime se otkriva još jedna crnogorska zabluda”- kazao je Šekularac. On je dodao da vjeruje kako će ova publikacija zainteresovati nekog mlađeg istoričara da krene tragoom iseljenika kako bi se došlo do više pravih saznanja.
Priređivač knjige Srđan Pejović je kazao da se u Državnom arhivu nalazi pet sačuvanih knjiga „Protokola izdatih pasoša“, koje obuhvataju period od 1866 – 1892. god. i 1903 – 1905. godine.
„Značaj i stanje ove arhivske građe obavezuje da se valjano zaštiti. U cilju očuvanja originalnih dokumenata i potrebe da se učini što dostupnijom najširem krugu korisnika, nametnula se potreba publikovanja ove građe, kazao je Pejović podsjetivši da građa sadrži statističke preglede, odnosno standardne klase podataka o stanovništvu Crne Gore. U izdavačkoj politici taj pravac je trasiran 2009. godine, publikovanjem obije sačuvane knjige Popisa stanovništva Crne Gore iz 1879. godine.
Na promociji se čulo da je objavljivanjem ove knjige Državni arhiv Crne Gore nastavio programsku orijentaciju koja ima za cilj da arhivska dokumenta približi javnosti.
