Iza brojnih fizičkih i mentalnih reakcija na stres, stoji nekoliko hormona koji dodaju ulje na vatru. Saznajte koji to hormoni stoje iza stresa.
Adrenalin
Poznat kao „bori se ili bježi“ hormon, adrenalin stvaraju nadbubrežne žlijezde, nakon što od mozga dobiju poruku da se desilo nešto stresno.
Adrenalin je uglavnom odgovoran za trenutne reakcije koje osjećamo kada smo pod stresom. Odmah nakon stresne situacije osjećamo kako nam srce brže lupa, mišići su napeti, dišemo ubrzano i znojimo se. To je adrenalin.
Adrenalin nam takođe daje i nalet energije koji nam može biti potreban kako bismo pobjegli iz opasne situacije, on takođe pomaže i da se usredsrijedimo i povećava budnost.
Norepinefrin
Norepinefrin je hormon sličan adrenalinu koji oslobađaju nadbubrežne žlijezde, ali i mozak.
Njegova primarna uloga je uzbuđenje. Kada smo pod stresom postajemo znatno budniji i fokusiraniji. Norepinefrin takođe pomaže da se krv preusmjeri iz djelova tijela koji nijesu ključni, poput kože, ka djelovima koji su bitni, poput mišića, kako bismo mogli da pobjegnemo od nevolje.
Iako se čini da je ovaj homron suvišan, s obzirom na postojanje adrenalina, ali dobro je znati da postoji i rezervni plan tijela kada su u pitanju opasne i stresne situacije, pogotovo ako nadbubrežne žlijezde ne funkcionišu kako treba.
Kortizol
Kortizol je steroidni hormon poznatiji i kao hormon stresa koji stvaraju nadbubrežne žlijezde.
Potrebno je neko vrijeme kako bi osjetili efekte kortizola u stresnoj situaciji zato što stvaranje ovog hormona podrazumijeva nekoliko procesa koji uključuju i još dva manja hormona.
Prvo, dio mozga nazvan amigdala mora da prepozna prijetnju. On onda šalje poruku dijelu mozga pod nazivom hipotalamus, koji oslobađa hormon CRH. CRH potom govori sluznoj žlijezdi da otpusti hormon ACTH, koji onda govori nadbubrežnim žlijezdama da počnu da stvaraju kortizol.
U situacijama kada je opstanak u pitanju, kortizol nam može spasiti život. On nam pomaže da odrzimo optimalan nivo tečnosti i održava krvni pritisak dok reguliše neke tjelesne funkcije koje nijesu ključne u tom trenutku, poput imuniteta, varenja i rasta.
Međutim, ukoliko problem duže traje tijelo u kontinuitetu oslobađa kortizol, a hornično povišeni nivoi mogu dovesti do ozbiljnih problema.
Previše kortizola može negativno uticati na imuni sistem, povećati krvni pritisak i šećer u krvi, smanjiti libido, uticati na pojavu akni i doprinijeti gojaznosti.
Testosteron i estrogen su takođe hormoni koji mogu uticati na našu reakciju u stresnoj situaciji, ali su ova tri hormona ključna za reakciju tijela.
