Lagardova je istakla da Evropa, Japan i Sjedinjene Američke Države zaostaju u primjeni neophodnih mjera za ponovno uspostavljanje čvrstog i održivog tempa globalnog ekonomskog rasta.
- Svjetska privreda se i dalje suočava sa značajnim problemima, uz rizik produženog perioda slabog rasta - navela je čelnica MMF-a u izvještaju sa dvodnevnog zasjedanja.
- I dalje je prisutna duboka zabrinutost oko ekonomskih mjera koje se primjenjuju, kao i kočnica koje sprečavaju ekonomski oporavak, uključujući i ograničeni napredak post-kriznih reformi - navela je Lagardova i dodala da se pojavljuju i novi rizici u vidu "trobrzinskog oporavka" svjetskih privreda, stagnirajućoj Evropi i Japanu, usporenim SAD-om i brzorastućim zemljama u usponu.
Ona je istakla kako među veća dostignuća spada to što su izbjegnute katastrofe poput raspada eurozone, ali je ipak ocijenila razvijene privrede negativnom ocjenom.
- Američke javne finansije su i dalje u neodrživom stanju i potreban je sveobuhvatan plan za ostvarenje većih prihoda. U Japanu, koji ima jedan od najvećih javnih dugova na svijetu, primjena kratkoročnih stimulativnih paketa povećava rizik po državne finansije, pa zvanični Tokio mora da osmisli ambiciozan plan fiskalne konsolidacije i strategiju rasta - ukazala je čelnica MMF-a.
Kad je riječ o Evropi, Lagardova je istakla da "eurozona ima najjasnije izraženu potrebu da izbalansira podsticaj rasta sa potrebnim reformama”. Oštre mjere štednje zahtijevane od ekonomski posrnulih perifernih članica zone eura poput Grčke, Italije i Portugalije su rezultovale umorom od prilagođavanja, “pri čemu rastu tenzije oko pravednosti primjene tih mjera".
-Globalna privreda je izbegla ono najgore, ali to nikako ne znači da više nije u problemima, a moguće je i da izgledi za budućnost nisu isti za sve privrede- zaključila je Kristin Lagard.
