Društvo

Balkanske komore da zajedno nastupaju u inostranstvu

1704komore
B
alkanske komore treba zajednički da nastupaju u inostranstvu i međunarodne aktivnosti baziraju na sinergiji ekonomija i preduzeća, ocijenjeno je na današnjoj Generalnoj skupštini Asocijacije balkanskih komora u Budvi.

Balkanske komore da zajedno nastupaju u inostranstvu
Portal AnalitikaIzvor

U radnom dijelu Generalne skupštine ABC razmatran je značaj saobraćaja za ekonomski razvoj regiona, kao i mogućnost zajedničkog nastupa ABC komora i preduzeća na poslovnim forumima i sajmovima.

Neadekvatna saobraćajna povezanost prepreka za stvaranje kvalitetne poslovne saradnje između preduzeća ABC zemalja, te je zato potrebno pokrenuti inicijativu prema vladama zemalja članica kao i prema EU institucijama u nastojanju da se uklone te barijere.

Predsjedavajući ABC, predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković kazao je da je neophodno uložiti dodatne napore za podsticanje stvaranja strateških partnerstava između članica ABC u cilju nastupa na regionalnom tržištu i šire. On smatra da neadekvatna saobraćajna infrastruktura i obimno dodatno administriranje, potrebno da bi se steklo pravo na prevoz robe i putnika u međunarodnom saobraćaju, i to samo u slučaju kada je već postignut bilateralni međudržavni sporazum, čine prepreke da se regionalna privredna saradnja razvije do nivoa stvarnih potreba i potencijala.

- Ova činjenica u predstojećem periodu posebno dobija na značaju, jer će imati negativne efekte na konkurentnost regiona po ulasku u EU, posebno onih ABC članica koje su istovremeno CEFTA potpisnice. Naša obaveza je, pored ostalog, da pokušamo da preduzećima stvorimo fer uslove za stvaranje budućih pozicija u Regionu i u EU i da se potrudimo da se uključimo u predstojeću implementaciju Strategije za povezivanja Evrope 2020 (2014-2020) koja je jedan od mehanizama da se poveća stepen investicija u saobraćajnu infrastrukturu Evrope, rekao je Mijušković.

On je podsjetio da Privredna komora Crne Gore u 2013. obilježava 85 godina od osnivanja, ali i 10 godina od sticanja statusa punopravnog člana ABC, asocijacije koja je povezivala privrede zemalja regiona i u vremenu otežane komunikacije među državnim vrhovima, a to čini i danas.

Ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović vjeruje da će Generalna skupština ABC zemalja doprinijeti unapređenju saradnje, budući da je zajednički interes da se stanje u sektoru saobraćaja poboljša.

- Vlada Crne Gore je uložila značajna sredstva u poboljšanje saobraćajne infrastrukture, prepoznajući njenu važnost. Jedan od najznačajnijih projekata je izgradnja auto puta Bar-Boljare... koji otvara mogućnosti za intenzivniji razvoj turizma i poljoprivrede u Crnoj Gori, rekao je Brajović.

Brajović je u okviru razvojnih planova istakao Jadransko-jonski autoput, koji prolazi kroz sedam država Jadransko-jonske inicijative, a koji u dužini od 95 km prolazi kroz Crnu Goru, što jer investicija od oko 920 miliona eura. Osvrnuo se na razvoj značaja željeznice i Luke Bar, kao i na izuzetnu važnost avio saobraćaja na ekonomski oporavak zemlje, podsjetivši da je Vlada usvojila Master plan razvoja aerodroma sa glavnim ciljevima unapređenja aerodromske infrastrukture i kapaciteta međunarodnih aerodroma u Podgorici i Tivtu.

- Treba uložiti dodatne napore da bi se ABC države bolje povezale avio saobraćajem i razmišljati o izradi zajedničke studije o poboljšanju saobraćajne dostupnosti regiona – rekao je Brajović.

Podsjetio je da je Vlada Crne Gore zaključila sporazume o prevozu putnika i tereta u međunarodnom drumskom saobraćaju sa državama regiona, potpisnicama CEFTA sporazuma – Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Makedonijom i Srbijom.

U toku je postupak potpisivanja Sporazuma o transportnoj zajednici između EU i jugoistočne Evrope (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija i Srbija) sa ciljem uspostavljanja jedinstvenog transportnog tržišta, najavio je ministar saobraćaja i pomorstva.

Brajović je naglasio da će sve ABC zemlje u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva Crne Gore imati pouzdanog partnera.

- Realizacija projekata koji će dovesti do poboljšanja saobraćajne povezanosti i unapređenje saradnje u svim vidovima transporta nam je zajednički cilj – zaključio je ministar Ivan Brajović.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić ocijenio je da pozitivni efekti otvaranja granica ne mogu biti realizovani bezsinhro nizovanog razvoja saobraćaja, unaprijeđene i usklađene saobraćajne infrastrukture i usluga.

- Balkan se ne može u potpunosti ekonomski integrisati u Evropu ako se prethodno sam ne integriše. Da bismo konačno kapitalizovali svoj položaj geostrateškog čvorišta, te da priča o Balkanu kao velikim vratima prema istoku i zapadu, sjeveru i jugu Evrope ne bi ostala samo parola lišena sadržaja, vrijeme je da planiramo kojim organizaciono-finansijskim putem ćemo najefikasnije doći do bolje saobraćajne povezanosti naših zemalja, rekao je Saveljić.

Saveljić je, između ostalog, ukazao na potrebu izgradnje trgovačkih centara duž pravca Bar–Beograd–Temišvar–Konstanca, čime bi se jadranski sistem približio susedstvu EU, odnosno Ukrajini i njenoj luci Odesi, kao i duž pravca Bar–Beograd–Sofija–Solun.

- Ako se razviju ovi pravci, stvoriće se mreža koja se dopunjuje sa sistemom predviđenim grčkim projektom Hiperb, a nije mu konkurencija. Na drugom pravcu treba uskladiti kapacitete luke Bar sa kapacitetima Drača, albanskog pristaništa koje Grčka, putem Solun–Tirana, povezuje sa osovinom Egnatia – rekao je Saveljić.

Predsjednik Privredne komore Srbije Željko Sertić smatra da je za adekvatan razvoj privrede regiona i zemalja pojedinačno, neophodan brz i dinamičan razvoj saobraćajne infrastrukture.

- Žila kucavica ekonomskog razvoja je saobraćajna infrastruktura. Brojni zajednički projekti zemalja regiona su ispušteni, jer nijesmo bili dovoljno dobro organizovani. Treba da koristimo svaku pomoć institucija EU, ali mjesto na kojem moramo da gradimo naše pozicije je ovdje na Balkanu, Radićemo na tome da naše zemlje budu bolje povezane, kako bi imali veći kvalitet života, te da naša saradnja bude konkretna i plodonosna. Komorski sistemi su od ključne važnosti i treba ih dovesti na nivo nacionalnih lidera – rekao je Sertić.

Podsjetimo, Asocijacija balkanskih komora je osnovana 21. septembra 1994. godine u Rumuniji, sa ciljem integracije i razvoja privredne saradnje u regionu. Članice su nacionalne komore Albanije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Grčke, Kipra, Makedonije, Rumunije, Srbije i Turske. Privredna komora Crne Gore predsjedava ABC u 2013. godini.

Portal Analitika