Istraživanje o zlupotrebi djece putem interneta je dio regionalnog projekta koji se odnosi na Uprijeđenje položaja djeteta u cilju zaštite od svih vidova eksploatacije.
Osim četiri navedena slučaja, Osnovni sud u Ulcinju je jedini donio osuđujuću presudu za krivično djelo eksploataciju djece na internetu u 2012.godini.
- Rezultati ukazuju da je zlouputreba djece prisutna u crnogorskom društvu. Imajući u vidu broj prijavljenih slučajeva u 2011. i u 2012.godini može se zaključiti da zloputreba djece još uvijek nije prepoznata od strane našeg društva i sistema u cjelini, kazao je ombudsman Šućko Baković.
Zloupotreba djece se ne odnosi samo na pornografiju: internet je medij gdje se plasiraju informacije i sadržaji, neprimjereni za dječiji uzrast, pa su tako izložena: prevarama, govoru mržnje, raznim oblicima diskriminacije i netoleranciji.
Istraživanje Savjeta Evrope pokazuje da je svako peto dijete, koje koristi internet, doživjelo različite vrste zlupotrebe i neprijatnosti.
- Zvanične statistike ukazuju da djeca uzrasta od 10 do 13 godina često bivaju žrtve zloupotreba interneta, kao i da je svaka četvrta djevojčica i svaki šesti dječak bio seksusalno zlostavljan, istakao je na današnjoj pres konferenciji Šućko Baković.
Ovo istraživanje je sprovedeno nakon dva projekta: Dječije prosjačenje, koje je sprovedeno krajem 2011. godine i Zaštita djece od seksualnog iskorišćavanja.
Osim upitnika, koji su upućeni državnim instuticijama, NVO sektoru i kompanijama koje se bave internetom, i pojedincama, organizovane su i fokus grupe sa djecom, roditeljima i stručnjacima.
Iz Odbora za ljudska prava Halil Duković istakao je ovom prilikom da zloupotreba djece putem internet zahtijeva aktivno učešće svih sistema države, te da djeca često nijesu svjesna da su žrtve.
- Djeca često nijesu svjesne da su žrtve, a društvo opravdava takve oblike komunikacije. Nasilje ove vrste djeca ne prijavljuju, kazao je Duković, dodajući da ne treba zabraniti korišćenje interneta, već ukazati djeci kako da ga na siguran način koriste.
Nevenka Stanković, pomoćnica ombudsmana kazala je da samo dva procesuirana slučaja govore u prilog tome da zloupotreba djece putem interneta nje prepoznata kao problem.
- Iz MUP-a su nam kazali da svakodnevno imaju prijave - postavljanje lažnih profila, ali većinom podnosioci prijave odustaju kada saznaju kroz koju proceduru moraju proći, naglasila je Stanković.
Situacija u regionu je slična: U Bosnii Hercegovini procesuirano je šest slučajeva, a u Srbiji 14.
Takođe, prema posljednjem izvještaju Interpola podaci ukazuju da je oko 300 lica privedeno zbog pedofilije, a da je oko 200 djece žrtve uznemirivanja putem interenta.
- Ono što smo u toku fokus grupa saznali jeste da djeca provode na internetu od jedan do pet časova, a sedmično od 15 do 20 časova na internet, dodala je Stanković.
Većina djece koristi društvene mreže radi komunikacije, online igrica, ali i za izradu seminarskih radova.
- Zanimljivo je da djeca vrijeđanje ne smatraju lošim ponašanjem i misle da je to normalna komunikacija, a ono što je njima najgora situacija jeste postavljanje lažnih profila, iznijela je Stanković.
Takođe, golišave fotografije u svijesti djece ne predstavljaju problem:
- Pitanja o intimnim djelovima tijela, primanje tih fotografija ne predstavlja neprijatnost i rado odgovaraju na ta pitanja, pokazuju odgovori djece, kazala je pomoćnica omdusmana.
S druge strane, roditelji koji su ispitani tokom istraživanja kazali su da vjeruju svojoj djeci, te da smatraju da ona nijesu dolazila u neprijatne situacije.
- Ali odgovori djece govore nam da se ne obraćaju roditeljima ako dođu u tu situaciju, već drugu, sestri ili bratu, podvukla je Stanković.
Profesor Pravnog fakulteta doc dr Velimir Rakočević kazao je da bi bilo poželjno da se što prije uvede novo krivično djelo – korišćenje novih tehnologija za vršenje krivičng djela protiv polne slobode.
- Ovo je usaglašeno sa Evropskom konvencijom i Konvencijom protiv sajber kriminala. Ovo krivično djelo bi sankcionisala najteže oblike eksploatacije djece, kazao je Rakočević.
Psiholog Radiša Šćekić smatra da su podaci ipak alarmanti, te da svi sektori društva moraju da priznaju da problem postoji.
- To je broj onih koji su smjeli da prijave. Njih ima mnogo više. Čini mi se da smo na vrijeme da ovo riješimo. Problem smo definisali i znamo čime treba da se bavimo, istakao je Šćekić.
